Psiholozi iz Australije tvrde da ovisnici o internetu imaju i snažan osjećaj depresije i zlovolje te da ih treba sustavno liječiti jer brojni pokušaji odvikavanja završavaju neuspjehom
Ovisnost o internetu i službeno je uvrštena među psihološke poremećaje. Preporukom australskog psihološkog društva, taj će se poremećaj naći na međunarodnoj listi mentalnih poremećaja u svibnju 2013., što znači da će zdravstveni sustav ovisnicima morati osigurati primjereni tretman i liječenje.
O ovisnosti o internetu kao ozbiljnom problemu koji pogađa mnoge ljude, a posebno djecu, govori se već godinama. Dok je nekima od nas teško »odlogirati« se s društvenih mreža, pojedinci koji pate od internetske ovisnosti imaju i snažan osjećaj depresije i zlovolje. Općenito, internetska ovisnost – kažu stručnjaci – ima osnovne značajke kao i bilo koja druga ovisnost. Osoba s ovim poremećajem, prema tumačenju Američkog psihijatrijskog društva, osjetit će »preokupiranost« internetom ili internetskim igricama, što podrazumijeva pojavu određenih simtoma, poput pada koncentracije i emocionalne zatvorenosti kad internet nije dostupan. Kod osobe ovisne o internetu granica tolerancije raste, pa mora provoditi sve više i više vremena na internetu da bi postigla osjećaj zadovoljstva. Uz to, javlja se gubitak interesa za ostale aktivnosti, internet se koristi da bi se popravilo loše raspoloženje, a svaki pokušaj odvikavanja završava neuspjehom. Iza ove loše navike, kao moderna dijagnostika, mogle bi zapravo stajati neurološke promjene u mozgu.
»Zakačeni« ljudi
Sve se više znanstvenih istraživanja bavi time kakvi su neurološki putevi internetske ovisnosti i kako je uopće liječiti. Prema pisanju časopisa Forbes, znanstvenici su u tim istraživanjima pokazali da osobe koje pate od internetske ovisnosti imaju jasno vidljive promjene u mozgu, i to upravo u područjima mozga koja kontroliraju pažnju, upravljanje i emocije. Mnoge od ovih promjena u mozgu jednake su onima koje se događaju u mozgu ovisnika o kokainu, heroinu i drugim supstancama.
Mediji su prepuni priča o stravičnim posljedicama internetske ovisnosti, od roditelja koji su ostavili dijete da umre za internetskim igrama, do djece koja su sama počinila ubojstvo pod utjecajem takvih igrica, ili zato što su im ih oduzeli. Ne radi se, međutim, samo o sjedenju za računalom i ovisnosti o internetskim igricama i društvenim mrežama. Pod lupom psihologa su svi gadgeti, uključujući i pametne telefone, tablete i druge tehnološke novitete koji omogućuju konstantan boravak »na mreži«.
Znanstvenici su ustanovili da kod ljudi »zakačenih« za internet postoje određene promjene u funkcioniranju sustava dopamina. Dopamin je zaslužan za to kako doživljavamo užitak i nagradu. Osobe ovisne o internetu, pokazale su studije, u nekim područjima mozga imaju manje receptora dopamina. Smatra se da bi i određene genetske varijante mogle biti krivci koji pogoduju razvoju ovisnosti o internetu.
Nakon što se ova ovisnost upiše na službenu listu ovisnosti, ostaje pitanje – što sad? Koliko daleko netko treba otići prije nego mu je potrebno liječenje, i kako ga uopće liječiti?
Naučiti granice
Australija je bila među prvim zemljama u kojima su otvorene klinike za liječenje ovisnosti o videoigricama. Hoće li tako uskoro biti i kod nas? Psiholozi i psihijatri morat će se pozabaviti sustavnim liječenjem nove ovisnosti, a još uvijek je neizvjesno kakav bi medicinski tretman trebalo primijeniti. Postoji bojazan da liječenje ovisnosti o internetu neće biti jednostavno jer većina od nas mora se dnevno služiti internetom. Stoga stručnjaci smatraju da će liječenje ove ovisnosti biti slično liječenju ovisnosti o hrani koju se smatra najteže izlječivom. Za razliku od drugih ovisnosti, rješenje ne može biti u odbacivanju predmeta ovisnosti, već pacijenta treba naučiti kako da se njime služi u normalnim granicama. Za mnoge, upravo je to daleko teže nego se nečega jednostavno riješiti.
