Sve popularniji oblik rekreacije

Nordijsko hodanje osvaja Primorje

Dolores Juretić

Osim na funkcionalne sposobnosti, nordijsko hodanje pozitivno djeluje i na sustav organa za kretanje jer se uporabom štapova pri hodu i aktivnim korištenjem ruku i ramena smanjuje opterećenje donjih ekstremiteta, posebno zglobova koljena, kuka i kralježnice



Nordijsko hodanje novi je oblik tjelesne aktivnosti koji se uključuje u rekreativne programe jer je pogodan za razvoj snage i izdržljivosti, pogotovo gornjeg dijela tijela, djelujući tako na pravilno držanje i pojačavajući aktivnost kardiovaskularnog sustava. To hodanje aktivira mišiće leđa, ramena i ruku zbog upotrebe štapa, pa se zbog toga troši i veća količina energije.


   Nastanak nordijskog hodanja povezuje se s nordijskim skijaškim trčanjem jer su ga nordijski skijaši prakticirali godinama tijekom svojih ljetnih treninga, kao oblik koji uspješno stimulira i nadopunjuje skijaško trčanje kad nema snijega. To je, u stvari, hodanje pri kojem se koriste štapovi slični štapovima za skijanje, a može se provoditi na većini terena – preporuča se kombinacija priroda – svjež zrak.


Od sportske opreme potrebni su samo odgovarajući štapovi, a da bi se naučila i svladala osnovna tehnika, potrebno je vježbati pod nadzorom stručnog trenera, ističe dr. Perat Radaković u Narodnom zdravstvenom listu u kojem se progovara o ovoj zanimljivoj novini koja sve više ulazi na listu aktivnosti pogodnih za očuvanje zdravlja.   

Sigurnije i lakše


Ako je nordijsko hodanje disciplina novijeg datuma, treba reći da je po prvi put prezentacija tog sporta održana u Finskoj 1997. godine. Od tada do danas u Europi ima više od 30 milijuna poklonika. Poznato je, a to su pokazala i istraživanja da je energetska potrošnja pri radnoj brzini veća za 20 posto od uobičajenog hodanja iste brzine, a ako se brzina nordijskog hodanja poveća, uz primjenu pravilne tehnike može se potrošiti i 45 posto kalorija više.



Radionice




Radionice organiziraju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije  Bojana Burić i Radojka Grbac te se svi zainteresirani  mogu javiti na broj telefona 051/358-792.


Psihička dobrobit


Zadovoljstvo i smisao u nordijskom hodanju  pronalaze hodači najrazličitije dobi, od djece koja s obitelji rade svoje prve korake sa štapovima, preko sportaša raznih osnovnih sportova koji kondicijski trening nadopunjuju hodanjem sa štapovima, pa do najstarijih koji u ovakvim štapovima i posebnoj tehnici hodanja prepoznaju izvrsnu pomoć u ostvarivanju aktivnog načina života i tjelovježbe.


Pozitivni učinci hodanja sa štapovima su brojni, a ukratko se mogu sažeti u jednoj rečenici: hodanje sa štapovima je cjelovita tjelovježba uz izrazitu psihičku dobrobit.



Osim na funkcionalne sposobnosti, nordijsko hodanje pozitivno djeluje i na sustav organa za kretanje jer se uporabom štapova pri hodu i aktivnim korištenjem ruku i ramena smanjuje opterećenje donjih ekstremiteta, posebno zglobova koljena, kuka i kralježnice. Starijim osobama upotreba štapova omogućuje veću stabilnost jer se povećava površina oslonca, vrlo važna za održavanje ravnoteže pri hodanju, a time se smanjuje rizik od padova koji su opasni za nastanak prijeloma. Pri odabiru štapova koristite formulu za izračunavanje visine štapa: vaša visina X 0,7 = odgovarajuća visina štapa.   

Suradnja s udrugama umirovljenika


Pozitivni učinci nordijskog hodanja su do 45 posto bolji od hodanja istom brzinom bez štapova, aktivno uključuje 90 posto mišića tijela, povećana kalorijska potrošnja 20 – 45 posto, smanjuje opterećenje zglobova nogu i kralježnice za 30 posto, pogodno je za svaku dob, čak i za one koji se ne kreću dovoljno zbog povećane tjelesne težine, bolova u zglobovima ili problema s ravnotežom, na siguran način povećava razinu srčane i plućne kondicije, pozitivno utječe na motivaciju i podnošenje stresa, pozitivno djeluje na pravilno držanje.  


    Sve su to razlozi zbog koji je Odjel za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, a u sklopu programa Prevencije bolesti srca i krvožilja započeo s organiziracijom radionice nordijskog hodanja za umirovljenike.

   Osobito je tu dobra suradnja s udrugama umirovljenika Grada Rijeke i to s Klubom umirovljenika Krimeja, Klubom umirovljenika Trsat, Klubom umirovljenika Belveder, Klubom umirovljenika Potok te s Općinom Matulji u sklopu akcije »Zajedno do zdravlja«.


   – Radionice se sastoje od edukacije i prezentacije nordijskog hodanja gdje polaznici dobivaju informacije o učinkovitosti nordijskog hodanja na zdravlje uz praktični dio s organiziranom šetnjom. Radionice se provode kroz cijelu godinu, a iduće godine radionice se planiraju provesti na području Škurinja, Drenove, u sklopu Dana Drenove i u rujnu na Krku, kažu nam Radojka Grbac i Bojana Burić koje u okviru Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko goranske županije vode aktivnosti vezane za popularizaciju nordijskog hodajanja, posebno među ljudima treće životne dobi. Uz to, radionice provodi Klub nordijskog hodanja »Perun« uz instruktora Šimu Ćorića.


   U svakom slučaju, nakon što je nordijsko hodanje tijekom posljednjih nekoliko godina steklo niz pristaša diljem svijeta i definitivno postalo jedan od najpoznatijih rekreacijskih sportova, ono je na velika vrata uselilo i u naše krajeve. Ono što je kod nordijskog hodanja upravo velika prednost jest da je idealno za sve dobi i za cijelu obitelj, od nona i nonića do unučadi.