Analiza

MIŠ ILI SLON Tko je bolji u borbi protiv infekcije – manji ili veći organizmi?

P. N.

FOTO/Needpix / Segmentirani neutrofili

FOTO/Needpix / Segmentirani neutrofili

Istraživali su je li tjelesna masa povezana s koncentracijama dvaju važnih imunoloških vrsta krvnih stanica. 



Koja je vrsta bolja u borbi protiv infekcije – miš ili slon? Pitanje je postavljeno na portalu News-Medical gdje je objavljen napredak znanstvenika koji istražuju vezu između ljudskog imunološkog sustava i težine.


Asistentica biologije na fakultetu Hamilton, Cynthia J. Downs, vodila je studiju s koautorima Nedom Dochtermannom (North Dakota State University), Kirkom Klasingom (University of California, Davis), Rayjom Ballom (Eckerd College) i Lynn Martin (University of South Florida). Istraživali su je li tjelesna masa povezana s koncentracijama dvaju važnih imunoloških vrsta krvnih stanica. Istražili su na stotine vrsta sisavaca – od malenih šišmiša s Jamajke (40 grama) do velikih kitova orki (5.600 kilograma). Rezultati su objavljeni u časopisu “The American Naturalist”. 


I slon i miš imaju jednaki broj limfocita


Istraživači su otkrili da se koncentracija bijelih krvnih stanica (limfocita) ne mijenja sukladno veličini tijela. To znači da i miš i slon imaju jednaki broj limfocita u mililitru krvi. S druge strane, veliki su sisavci u cirkluaciji imali daleko više neutrofila (vrsta leukocita) od manjih vrsta. Neutrofili su uključeni u ranom imunološkom odgovoru na više različitih vrsta uljeza, uključujući bakterije i velike parazite poput glista.




Istraživači nagađaju da je većim sisavcima potrebno više cirkulirajućih neutrofila da bi savladali nerazdvojivu prednost koju zarazni agensi imaju nad životinjama koje napadaju. Ta prednost raste jer malene stvari repliciraju svoje ćelije brže nego veće stvari. 


Potrebna nova istraživanja


Rad pokazuje da za neke vrste imunoloških obrana, veliki i mali sisavci su fundamentalno različiti. Downs i koautorica Martin zaključuju da bi ovaj uvid mogao pomoći u razvijanju boljih načina za povezivanje rezultata od laboratorijskih miševa u svrhu poboljšanja ljudskog zdravlja. Mogao bi doprinijeti i omogućavanju znanstvenicima da stvaraju pretpostavke o imunološkom sustavu vrsta, koje do sada nisu istražene, prenosi News Medical.


Koautori smatraju da bi ovi podatci mogli pomoći i službenicima u prirodi, prilikom predviđanja koliko će pojedina vrsta biti dobar “domaćin” nekoj novoj zarazi u usponu.