Eksplozija šećerne bolesti: Na liječenje dijabetesa u Hrvatskoj godišnje odlazi 2 i pol mlrd. kuna

Ilustracija Reuters/Novi list

Često možete čuti da je šteta da šećerna bolest ne boli, jer bi ljudi u tom slučaju ranije potražili pomoć. Klasični simptomi – učestalo žeđanje, mokrenje i gubitak tjelesne mase – događaju se tek kada je koncentracija šećera u krvi visoka  

Prema procjenama Međunarodne dijabetološke federacije, u svijetu 382 milijuna osoba ima šećernu bolest. Do 2035. procjenjuje se da će broj oboljelih premašiti 590 milijuna. U Hrvatskoj ih je registrirano 241.990, a procjene govore o oko 400.000 oboljelih. Nažalost, oko 50 posto osoba ne zna da ima dijabetes. Nepravilna prehrana i sjedilački način života uzrokom su značajnog porasta oboljelih. Uz 76. Dane dijabetologa Hrvatske, koji su u pulskom hotelu Park Plaza Histria od četvrtka do danas okupili stručnjake iz Hrvatske i inozemstva, razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma pri Hrvatskom liječničkom zboru doc. dr. Darijem Rahelićem, internistom, endokrinologom i dijabetologom u Kliničkoj bolnici Dubrava.

Dijabetička dijeta vjerojatno je najzdraviji način skidanja kilograma za sve, ne samo za dijabetičare?   – Vrlo često možete čuti da osobe sa šećernom bolešću imaju brojna ograničenja u prehrani. Međutim, pravilnim odabirom namirnica ne moraju gladovati. Upravo suprotno. Dijabetička dijeta je doista najzdraviji način prehrane. Nerijetko čujem u ordinaciji da majke ili supruge oboljelih od šećerne bolesti kažu: »Nije lako, moramo posebno kuhati za njih, a posebno za nas ostale…«. Potpuno kriv pristup. Dijabetička dijeta je dobra za cijelu obitelj. Obično im odgovorim da je takav pristup kontraproduktivan. Nije pošteno spremati jedan ručak za svoje dijete ili muža a drugi za ostale članove obitelji.

   – Šećerna je bolest velik javnozdravstveni problem. Troškovi liječenja dijabetesa u Hrvatskoj iznose oko 2,5 milijarda kuna godišnje, što prelazi 11 posto proračuna HZZO-a. Od tog iznosa 86 posto čine troškovi za liječenje kroničnih komplikacija. Jedna spašena noga ili izbjegnuta sljepoća imaju neprocjenjivu vrijednost.

Infarkt, moždani udar, gangrena…

Kako prepoznati prve simptome? Što je dijabetes a što predijabetes?

   – Bolest može godinama biti neprepoznata. Nerijetko osobe budu hospitalizirane zbog akutnog srčanog infarkta, moždanog udara, oštećenja bubrežne funkcije, gangrene stopala ili smetnji vida i tada im se dijagnosticira šećerna bolest. Često možete čuti da je šteta da šećerna bolest ne boli, jer bi ljudi u tom slučaju ranije potražili pomoć. Klasični simptomi – učestalo žeđanje, mokrenje i gubitak tjelesne mase – događaju se tek kada je koncentracija šećera u krvi visoka. Do tada nisu prisutni. Svatko od nas može imati šećernu bolest, a da to ne zna. Šećerna bolest je kronična bolest koja je karakterizirana hiperglikemijom, odnosno povišenom koncentracijom glukoze u plazmi.

Biste li neka niskokalorična sladila izdvojili kao posebno dobru zamjenu za šećer?   – Sva niskokalorična sladila koja se danas upotrebljavaju u proizvodnji hrane u Europi podliježu strogim ispitivanjima sigurnosti i njihovo korištenje odobrava Europska agencija za sigurnost hrane. U Europi pa tako i u Hrvatskoj, najčešće se koriste acesulfam K, aspartam, ciklamat, saharin, sukraloza, a zadnjih godina sve su popularniji i steviol glikozidi iz biljke stevije. Koje sladilo odabrati ovisi o vrsti hrane, načinu pripreme i osobnom ukusu. Tako su, na primjer, acesulfam K i steviol glikozidi stabilni na visokim temperaturama te se mogu koristiti pri kuhanju i pečenju, dok aspartam na visokoj temperaturi gubi slatkoću i treba se dodavati hrani na kraju pripreme.

Predijabetes je tzv. siva zona između zdravlja i šećerne bolesti. Osobe s predijabetesom imaju blaže povišene koncentracije glukoze u plazmi, čije vrijednosti još uvijek ne zadovoljavaju kriterije za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti. Takve osobe mogu godinama imati povišene koncentracije glukoze u plazmi koje odgovaraju predijabetesu. Ukoliko osoba s predijabetesom ne promijeni životne navike, predijabetes će prijeći u dijabetes.

Kad te cipele ne žuljaju

Koje su kronične komplikacije šećerne bolesti?

  – Srčani infarkt, moždani udar, gangrena noge, zatajenje bubrega i sljepoća samo su neke od kroničnih komplikacija. Posljedica su oštećenja krvnih žila i živaca uslijed šećerne bolesti. Dijabetička nefropatija najčešći je uzrok kroničnog bubrežnog zatajenja, a dijabetička retinopatija najčešći je uzrok sljepoće. Dijabetička polineuropatija je također važna komplikacija, a oboljeli imaju bolove i grčeve u nogama noću te smanjen osjet na stopalima. Zato nerijetko osoba sa šećernom bolešću i razvijenom polineuropatijom ne osjeti da je žuljaju cipele. Tada nastane žulj koji, ako se inficira, može uzrokovati gangrenu stopala. Zato je bitan redovit pregled i pravilna njega stopala, što može smanjiti rizik od dijabetičkog stopala, naravno uz dobru regulaciju šećerne bolesti.   