Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 31° 3
Sutra: 31° 31° 3
25. lipnja 2019.
Opasni nametnik

Dolaskom proljeća raste rizik od zaraza: Zaštitite se od krpelja!

Dolaskom proljeća raste rizik od zaraza: Zaštitite se od krpelja!
Dolaskom proljeća raste rizik od zaraza: Zaštitite se od krpelja!
Autor:
Objavljeno: 3. travanj 2015. u 9:18 2015-04-03T09:18:29+02:00

Najčešće bolesti koje prenose krpelji su Lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rizična skupina su ljudi koji borave u prirodi na područjima s prirodnim žarištima krpelja

S dolaskom proljeća raste rizik od bolesti koje prenose zaraženi krpelji, pa stručnjaci pozivaju na oprez i osobnu zaštitu od krpelja prilikom odlaska u prirodu. Najčešće bolesti koje prenose krpelji su Lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rizična skupina izložena krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja, a to su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici i turisti.

   Krpelji najčešća prenose Lajmsku boreliozu – bakterijsku bolest koju karakterizira pojava crvenila na koži ovalnog ili prstenastog oblika koji se širi, s bljedilom u sredini. Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, lani je u Hrvatskoj registrirano 470 oboljelih od Lajmske borelioze, a 2013. godine njih 661, pri čemu se bilježi stalni rast oboljelih u zadnjih desetak godina. Prema zemljopisnoj rasprostranjenosti, najveći broj oboljelih od borelioze bilježi se u Zagorju, Međimurju i Koprivničko-križevačkoj županiji te u Zagrebu i okolici.

   Sjeverozapadna Hrvatska prirodno je žarište druge najčešće bolesti koju prenose zaraženi krpelji, a riječ je o virusnom meningoencefalitisu, od kojeg zadnjih desetljeća oboli po četrdesetak osoba godišnje, dok su lani prijavljena 22 oboljela. Tu bolest karakteriziraju povišena temperatura, glavobolja, umor, klonulost i bolovi u mišićima. Kod manjeg broja oboljelih bolest može zahvatiti moždanu ovojnicu, na što upućuju simptomi poput snažne glavobolje, kočenja vrata, mučnine i povraćanja, a može dovesti i do upale mozga s poremećajem svijesti.

   Sretna je okolnost što se samo mali broj krpelja zarazi nametnicima prilikom hranjenja na šumskim životinjama. Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, pa ih je najviše u proljeće i rano ljeto, a mogu se sresti i u ranu jesen.

   U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i za čovjeka najopasniji šumski krpelj, dok je u priobalju najrizičniji pseći krpelj, koji može izazvati mediteransku pjegavu groznicu. Tijekom 2013. godine bilo je šest, a lani svega dvoje oboljelih od te bolesti.

   Stručnjaci preporučuju osobama koje u ovo vrijeme odlaze u prirodu da se zaštite prikladnom odjećom i obućom – dugim rukavima i nogavicama uvučenim u čarape i zatvorenim cipelama. Treba hodati obilježenim stazama i izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu te odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo. Također preporučuju nanošenje sredstava koja odbijaju krpelje na izloženije dijelove tijela, kao i obavezni pregled i tuširanje nakon povratka iz prirode.

   Ako zateknete krpelja na koži ili odjeći, što prije ga odstranite. Pri pregledu posebnu pozornost treba obratiti na dijelove tijela s nježnijom kožom – područje iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena i pupak, dok se kod djece krpelj često može naći i na glavi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka