Toplo i veselo

Dobrom pripremom protiv pothlađivanja: Otkrivamo kako sačuvati toplinu tijekom zimskih radosti

Vedrana Simičević

Foto: Sergej Drechsler

Foto: Sergej Drechsler

Na niskim temperaturama pothlađivanje uvijek vreba, pa uvijek valja voditi računa o zakonitostima transfera topline i termoregulacijskog sustava našeg tijela kako bi se osjećali ugodno u hladnom okružju

Zimska sezona u punom je jeku, a temperature diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj često padaju ispod nule. To međutim nije razlog da se ne prepustite uživanju u snježnim čarolijama prirode i prakticiranju zimskih aktivnosti, bilo da se radi o skijanju, planinarenju ili makar šetnji kroz zimski krajolik. Zimski uvjeti u prirodi, međutim, nikako nisu za podcjenjivanje, čak ni kad je riječ o upražnjavanju aktivnosti u blizini nekog toplog utočišta u koje se brzo možete skloniti od prevelike hladnoće, kao što je riječ u slučaju skijališta.

Na niskim temperaturama pothlađivanje uvijek vreba, pa uvijek valja voditi računa o zakonitostima transfera topline i termoregulacijskog sustava našeg tijela kako bi se osjećali ugodno u hladnom okružju.


Odjeća


Čak i kad »vani« ne vladaju polarni uvjeti jakog vjetra i iznimno niskih temperatura, toplina se lako gubi čim naše tijelo dođe u doticaj s nečim hladnim. Skijašima će, primjerice, uvijek na pamet pasti hladne sjedalice na žičari. Najočitiji način da zadržimo toplinu dobra je odjeća i obuća, no i tu moramo pripaziti na nekoliko stvari.


Ukoliko u prirodi izvodite aktivnost u kojoj se kretanje smjenjuje s pauzama – primjerice spuštanje po stazi i potom boravak na žičari, morate voditi računa o tome da niste pretoplo obučeni dok traje kretanje. Previše slojeva tijekom fizičke aktivnosti vodit će znojenju, a znojem natopljena odjeća potom će vas ohladiti u stanju »pauze«. Jedan od savjeta bio bi da neposredno prije početka same fizičke aktivnosti nosite slojeve odjeće u kojima vam je tek »mrvicu« hladno, s obzirom da će vam se temperatura uslijed kretanja uskoro podignuti.




Jednom, međutim, kad se iz nekog razloga prestanete kretati, nije loše sa sobom imati dodatan sloj – primjerice pernatu jaknu koja će vam zadržati toplinu tijekom pauze.


Sintetika vs pamuk


Imajte na umu da se pamučna odjeća teže suši od sintetičke, pa bi uputno bilo da prva dva tanja »sloja« bliže tijelu budu tanje i deblje sintetičke majice. Danas na tržištu postoji cijeli spektar »dugačkog« donjeg rublja od toplih sintetičkih materijala – dugačkih hlača i majica s dugim rukavima koje uspješno zadržava toplinu i brzo se suši. Za najhladnije uvjete postoje slični odjevni predmeti od merino vune.


Gornji slojevi odjeće trebali bi pak biti rađeni od materijala »nepropusnog« za vodu i vjetar, koji istovremeno ima sposobnost »disanja«, odnosno propuštanja sitnih kapljica znoja koje se stvaraju s unutarnje strane. Iako danas ima dosta alternativa na tržištu, gorotex je i dalje najpopularniji tip ove vrste materijala. Jedan od gornjih slojeva može biti i spomenuta pernata jakna koja se skida ili oblači ovisno i aktivnosti i temperaturi.


Što znači drhtanje?


Drhtanje uslijed hladnoće prvi je jasan signal koji vam tijelo šalje da se pod hitno trebate utopliti. Drhtanjem tijelo pokušava zadržati unutranju temperaturu od spuštanja – ubrzane kontrakcije i opuštanja mišića stvaraju toplinu, no također troše energiju vašeg tijela. Istovremeno vam mozak govori da ste na rubu pothlađivanja, odnosno u jednoj od njegovih prvih faza. U ozbiljnijim fazama hipotermije tijelo prestaje »drhtati« jer takve kontrakcije više ne mogu proizvesti toplinu.


Višak hrane ne škodi


Životinje to znaju najbolje – dobra uhranjenost ključna je za zimu. Dok gledate, primjerice, vašu mačku kako postaje sve deblja i deblja prije hladnog razdoblja, sjetite se primjeniti taj princip i sami. Pod time se ne misli doslovce na višemjesečno prejedanje, već na činjenicu da se tijekom aktivnosti u prirodi u zimsko doba potrudite konzumirate nešto više kalorija nego što je vaše tijelo u stanju sagorijeti. Za proizvodnju energije u tijelu zaslužni su i podjednako važno i ugljikoghidrati i proteini i masti, s time da ugljikohidrati to čine najbrže, a masti najsporije. Jednostavni ugljikohidrati poput šećera brzo će vas »podignuti« i nakratko ugrijati, što je dobra stvar u hitnim situacijama, no dugoročno će vaši mišići platiti cijenu. Većina kalorija koju unosite tijekom zimskih outdoor aktivnosti trebala bi se stoga sastojati od kompleksnijih ugljikohidrata, nešto manje jednostavnih ugljikohidrata, dosta masti i nešto proteina.


Puno tekućine, nula alkohola


Još važnije pravilo za zadržavanje topline je biti dobro hidriran. Uobičajena zamka hladnoće u prirodi je da niske tempareture smanjuju osjećaj žeđi, no ne i realnu potrebu tijela za tekućinom. Hladna tekućina pri tome je loše rješenje jer će smanjiti temperaturu tijela. Najbolje je tekućinu unositi u tijelo putem toplog čaja i juhe koje će dodatno zagrijati pothlađen organizam. Ono što definitivno valja izbjegavati dok smo izolirani u hladnom okružju prirode je unos alkohola. Stara narodna mudrost da »alkohol grije« zapravo nije najmudrija – zbog unosa alkohola više krvi, a s njom i topline odlazi prema površini tijela, što dodatno hladi »središte« organizma. Drugim riječima, dok trenutno osjećate da vam je toplije, zapravo se hlade vaši vitalni organi.


Naravno, najbolji način da izbjegnemo veće probleme u višesatnim susretima s hladnoćom je da budemo dobro pripremljeni. To bi prvenstveno značilo da vodimo računa o prognozi i izbjegavamo opasne vremenske i okolišne uvjete poput mećava, lavinoznog terena i prejakog vjetra, te da u prirodu odlazimo s adekvatnom odjećom i obućom, odnosno dodatnom opremom za snježne i zaleđene terene. Kod višednevnog boravka u prirodi tijekom zime trebalo bi obavezno ponijeti i čeonu lampu za slučaj da nas uhvati mrak, a nije naodmet imati i astro-foliju da se utoplimo ukoliko dođe do situacije potencijalnog pothlađivanja. 



»Aklimatizacija« na hladnoću


Aklimatizacija na hladnoću također nije loše rješenje. Ljudi koji više vremena provode na hladnim temperaturama s vremenom ih bolje podnose. Neka istraživanja pokazuju da bi vrsta masti u tijelu, poznata kao »smeđa mast« mogla biti odgovorna za više konzumiranja kalorija i otpuštanja energije, a nađena je u većoj količini kod životinja koje hiberniraju. Neka istraživanja pokazala su i da duži boravak u hladnijim uvjetima povećava količinu ovog tipa masnih stanica u tijelu.


Boljem očuvanju topline doprinosi i bolja fizička kondicija, a liječnici upozoravaju i da godine igraju ulogu u sposobnosti tijela da zadržava toplinu. Žene također brže gube i teže zadržavaju toplinu, posebice na perifernim dijelovima tijela, zbog čega bi morale više pažnje obratiti na dobar izbor rukavica, čarapa i adekvatne obuće. Na kraju, nemojte zaboraviti i na važnost kape – topla glava dodatno pomaže sačuvati toplinu cijelog tijela.