Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Opasne brojke

ČETIRI JAHAČA APOKALIPSE Europljanima prijete debljina, nezdrave navike, starenje i kronične bolesti

Foto iStock
Foto iStock
Autor:
Objavljeno: 15. listopad 2017. u 11:34 2017-10-15T11:34:00+02:00

Unatoč tome što je barem trećina kroničnih bolesti preventabilna, prosjek Europske unije kaže da svaki peti stanovnik puši i pretjerano konzumira alkohol, a svaka šesta osoba je pretila

Iako nisu zarazne, kronične bolesti u Europi imaju razmjere epidemije. Više od pola milijuna radnoaktivnih stanovnika Europske unije godišnje umire od kroničnih nezaraznih bolesti poput srčanog i moždanog udara, dijabetesa i raka. Osim povećane smrtnosti koja se u značajnom dijelu mogla izbjeći, kronične bolesti ekonomiju EU-a koštaju 115 milijardi eura ili 0,8 posto BDP-a. Kad bi se tome pribrojili troškovi smanjene radne sposobnosti koje kronične bolesti uzrokuju, negativne posljedice za ekonomiju Europe bile bi još veće.

Pritom, troškovi liječenja osoba s kroničnim bolestima zbog starenja stanovništva neprestano rastu te se procjenjuje da trenutačno na njih odlazi između 70 i 80 posto zdravstvenih budžeta zemalja članica. Troškovi će nastaviti rasti sve dok rana dijagnostika, sustavna prevencija i pravovremeno liječenje ne postanu sastavni dio svakog zdravstvenog sustava, ali i usađeni kao navika svakog pojedinca.

Niz programa 

EU financijski podupire čitav niz programa čiji je cilj smanjenje kroničnih bolesti i njihovih bolesti pa tako za razdoblje od 2014. do 2020. za zdravstvene inicijative planiran budžet iznosi 450 milijuna eura. O modelima, uspješnosti programa i područjima gdje su nužne nove inicijative, bilo je riječi na sastanku posvećenom kroničnim nezaraznim bolestima u organizaciji Europske komisije i njezine Izvršne agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (CHAFEA) održanom ovog tjedna u danskom gradu Odense u sklopu Europskog tjedna zdravlja i inovacija WHINN.

Jedan od najmlađih programa ovog tipa, u koji je uključeno 25 europskih članica među kojima je i Hrvatska, jest CHRODIS+ koji potiče članice da pronalaze efikasne mjere za smanjenje kroničnih bolesti. Jedna od specifičnosti program je da se kronične bolesti promatraju tijekom cijelog životnog ciklusa, a ne samo u rizičnim dobnim skupinama.

– Program potiče svoje članice u pronalaženju efikasnih mjera kojima bi smanjile kronične nezarazne bolesti, kaže Antonio Sarria Santamera koordinator ovog projekta.

Rizični faktori

Poveznica između različitih kroničnih nezaraznih bolesti dobro su poznati rizični faktori: pušenje, nekontrolirana uporaba alkohola, nezdrava prehrana i slaba tjelesna aktivnost. To su rizični čimbenici koji se, kako je već poznato, smatraju uzročnikom čak trećine kroničnih bolesti. Unatoč tome što je barem trećina kroničnih bolesti preventabilna, prosjek EU-a kaže da njezin svaki peti stanovnik puši, svaki peti stanovnik pretjerano konzumira alkohol, a svaka šesta osoba je pretila.

Smanjenje broja kroničnih bolesti i smrti koji uzrokuju, sastavni je dio globalnog koncepta održivog razvoja, a cilj Svjetske zdravstvene organizacije i EU jest smanjiti smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, raka i plućnih bolesti za četvrtinu do 2025.

S druge strane, zdravstvena administracija EU ističe da aktualni trendovi ukazuju da će za smanjenje prekomjerne težine i povećanje tjelesne aktivnosti u europskoj populaciji trebati više vremena od osam godina.

Sjedilački život

JANPA je još jedan od programa u koji je uključena Hrvatska, a koji je usmjeren upravo na smanjenje prekomjerene težine i pretilosti u djece.

– Svaka treća osoba u Europi ima prekomjernu težinu. Kada gledamo dječju pretilost u Europi, prednjače Grčka, Italija i Španjolska gdje je pretio svaki drugi dječak u dobi do sedam godina. Svi vole bucmastu djecu, no problem što svi mislimo da je to privremeno. Nekad je to možda bila istina, ali danas više nije. Zahvaljujući modernim tehnologijama djeca su izložena sjedilačkom načinu života pa novorođenačka debljina postaje dječja debljina koja prerasta u debljinu odraslih. Debela djeca izložena su četiri puta većoj mogućnosti oboljevanja od dijabetesa 2, astme, kardiometaboličkim poremećajima i debljini u odrasloj dobi, upozorava jedna od voditeljica JANPA-e Viktoria Anna Kovacs.

Veliki izazov zdravstvenih sustava i politika je činjenica je Europa postala stari kontinent. Starenjem stanovništva formira se staro društvo koje pak predstavlja društvo s puno kroničnih poteškoća sa zdravljem. Stručnjaci smatraju da je demografska tranzicija u Europi gotova te da će se u ovom stoljeću prosječni životni vijek produžiti za maksimalno pet godina. U ovakvoj situaciji osnovno je pitanje kako starenje učiniti što zdravijim, a osobe starije životne dobi što dulje neovisne o tuđoj pomoći.

Prvo klijenti 

Anneli Hujala, stručnjakinja za zdravstveni menadžment Sveučilišta Istočne Finske na sastanku u Danskoj predstavila je Johna. John je imaginarni osamdesetogodišnjak koji boluje dijabetesa, osteoporoze, povišenog krvnog tlaka i artroze. Zbog multimorbiditeta uzima deset propisanih lijekova, obilazi liječnike i svakom priča svoju priču iznova jer ne postoji profesionalac koji koordinira njegovo liječenje.

– Problem zdravstvene skrbi kod Johna jest što su svi sektori, od liječnika preko patronažne sestre pa do socijalne skrbi odvojeni. U Europi živi 50 milijuna ljudi kao što je John i oni bi trebali biti u središtu sustava prvenstveno kao klijenti, a tek onda pacijenti. Takav sustav Johna bi učinio zadovoljnim, a istovremeno bi smanjio troškove sustava zbog preklapanja dijagnoza i liječenja s kojima se sada susrećemo, smatra Hujala koja se ovim problemom bavila u okviru projekta ICARE4EU u kojem su sudjelovale sve zemlje članice EU te Norveška i Island. Utvrđeno je da u svim obuhvaćenim zemljama postoji sveukupno 101 program koji se bavi problematikom stanovništva s multimorbiditetom koji je usko povezan s uzimanjem više propisanih lijekova koje pak uzrokuje polovicu nepotrebnih hospitalizacija vezanih uz terapiju u EU godišnje.

Poblem fragilnosti 

Zdravo starenje više nije samo intimna želja čovjeka već nasušna potreba svakog održivog sustava. Leocadio Rodriguez Manas, šef Odjela gerijatrije u Sveučilišnoj bolnici u Madridu i voditelj pet europskih projekata vezanih uz starenje upozorava da se narušeno zdravlje ne smije smatrati normalnom i neizbježnom posljedicom starenja. Fragilnost je biološki sindrom koji se odnosi na deterioraciji različitih fizioloških sustava, progresivnim gubitkom tjelesnih i duševnih funkcija, koji urušavaju funkcionalnost osobe.

– Primjerice, imate baku od osamdesetak godina, koja je dobro funkcionira, no jednog dana dobije gripu ili urinarnu infekciju. U roku od nekoliko dana imate osobu koja je nepokretna i ovisna o invalidskim kolicima. Ona će se teško ponovo oporaviti. No, da ste djelovali preventivno, ta bi osoba imala program vježbi, poboljšanu prehranu i bolju kontrolu kroničnih bolesti, čime biste izbjegli ovakav scenarij. Fragilnost koja je zanemarena često susrećemo u bolnicama. Mnoge starije osobe u bolnicu ušetaju same, bez ičije pomoći, no iz bolnice izlaze u invalidskim kolicima. Procjenjuje se da je fragilno oko 17 posto europskog stanovništva starijeg od 65 godina, a čak 40 posto nalazi se u perifragilnosti.

Prevencija fragilnosti, kako kaže, nije samo preduvjet kvalitete života starijih osoba već preduvjet održivosti zdravstvenih sustava. Kao primjer navodi stariju osobu s dijabetesom tipa 2 kod koje se 80 posto troškova bolesti odnosi na njezin invaliditet odnosno na narušenu funkcionalnost, što znači da glavne troškove u liječenju takve osobe ne predstavljaja komorbiditet odnosno očekivani zdravstveni problemi prate dijabetes u starijih osoba, niti lijekovi koje uzima.

– Financijski teret liječenja fragilnih starijih osoba uvećava se za 3.000 eura godišnje u odnosu na cjelokupnu stariji populaciju. Primjerice, u Španjolskoj živi oko osam milijuna starijih osoba. Od toga ih je fragilnih oko milijun. Pomnožite li to s 3.000 eura po osobi i već ste dobili tri milijarde eura godišnje, samo u Španjolskoj. Govorimo o milijardama eura koje se troše na liječenje posljedica fragilnosti i zamislite što bi svaka europska zemlja mogla učiniti s tim milijardama! Iz tog razloga potrebna nam je zajednička strategija za prevenciju fragilnosti i senzibilizacija zdravstvenih politika, zaključuje Rodriguez Manas.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.