Foto M. Gracin
Veća smrtnost posljedica je i nedostupnosti terapije kakvu primaju pacijenti u ostatku Europske unije. Riječ je o imunoterapiji koja oboljelima život može produljiti i za više od četiri godine
ZAGREB Smrtnost od melanoma, zloćudnog tumora kože, u Hrvatskoj je za 50 posto veća od prosjeka EU-a, a liječenje koje je danas dostupno oboljelima u našoj zemlji nije u skladu sa svjetskom praksom, upozoravaju stručnjaci.
Učestalost ovog oblika raka slična je kao u drugim državama EU-a: u 2012. godini imali smo 11,8 oboljelih od melanoma na 100.000 stanovnika, dok je prosječna europska stopa 13 na 100.000 stanovnika. Smrtnost je, međutim, iznad europskog prosjeka i za Hrvatsku iznosi 3,3 umrla od melanoma na 100.000 stanovnika, umjesto prosječnih 2,2 na razini Europske unije.
Razlozi su, upozoravaju stručnjaci, otkrivanje bolesti u relativno kasnijoj fazi bolesti, kada su šanse za izlječenje manje, ali i nedostupnost terapije kakvu primaju pacijenti u ostatku Europske unije. Riječ je o imunoterapiji koja oboljelima život može produljiti i za četiri godine i dulje, što je uz primjenu postojeće kemoterapije nezamislivo.
Edukacija ljudi
U Hrvatskoj se posljednjih godina puno radi na edukaciji ljudi i podizanju svijesti o melanomu. Imamo besplatne dermatološke preglede u svibnju, ljeti se na plažama provode edukacije o štetnosti prekomjernog izlaganja sunčevom UV zračenju. Ljude se poučava pametnom sunčanju, korištenju krema s visokim zaštitnim faktorom, potrebi nošenja kape, sunčanih naočala, o tome se govori djeci u dječjim vrtićima i školama, upozorava se putem medija, ali se melanom i dalje često prekasno otkrije, upozorava Jasmina Marić Brozić, liječnica Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a »Sestre milosrdnice«.
– Što je melanom veće debljine prilikom postavljanja dijagnoze, veće su šanse da će se bolesti širiti dalje, a također i da već u trenutku postavljanja dijagnoze postoje udaljene metastaze. Rano otkriveni melanomi male debljine imaju dobru prognozu i zato treba otići liječniku na vrijeme, čim se uoči neka nova sumnjiva kožna promjena ili kada se primijeti bilo kakva promjena već postojećeg madeža, njegovog oblika, boje, veličine – podsjeća Marić Brozić.
Za liječenje metastatskog melanoma pacijentima u Hrvatskoj dostupna su danas dva lijeka iz skupine tzv. BRAF inhibitora, vemurafenib i dabrafenib, koji su na listu lijekova HZZO-a uvršteni u svibnju 2014. i u listopadu ove godine. Ove lijekove mogu primiti bolesnici u čijem tumoru postoji BRAF mutacija, a to je oko 50 posto oboljelih s metastatskom bolešću. S druge strane, lijekovi iz skupine imunoterapije, ipilimumab, nivolumab i pembrolizumab koji postižu dugotrajniji rezultat, nisu dostupni za liječenje bolesnika s metastatskim melanomom. U Europskoj uniji u primjeni su još od 2011. godine, dok pacijenti bez BRAF mutacije u Hrvatskoj i dalje kao jedinu terapijsku opciju primaju kemoterapiju dakarbazinom. Imunoterapija, za razliku od kemoterapije, potiče vlastiti imunološki sustav na selektivno uništavanje stanica raka, povećavajući na taj način prirodnu sposobnost tijela za uništavanje malignih stanica.
Najmaligniji oblik
– Novim imunoterapijskim lijekovima moguće je u nekih bolesnika postići produljenje života i do četiri godine, pa i dulje. Bilo bi važno uvrstiti imunoterapiju na listu lijekova za liječenje melanoma, jer bi se bolesnicima u Hrvatskoj tako osigurao pristup novoj učinkovitoj terapiji kakva je dostupna građanima u ostalim zemljama Europe – ističe zagrebačka onkologinja.
Melanom je najmaligniji oblik raka kože i jedan od najagresivnijih oblika raka uopće, od kojeg svake godine obolijeva sve veći broj ljudi u Hrvatskoj i u svijetu. U posljednjih 30 godina, broj dijagnosticiranih slučajeva malignog melanoma u EU-u se udvostručio. U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 500 novooboljelih, a njih 50 posto umire.