Stanje organizma i stvarne godine

Biološka dob: Starimo različitom brzinom

Vedrana Simičević

Iako je organizam većine ispitanika ukazivao na »biološku« starost koja odgovara njihovim godinama ili tempu starenja od 1.2 godine na svaku godinu života, neki su po nizu fizioloških faktora bili puno mlađi, a neki puno stariji



Velikim višegodinjim istraživanjem znanstvenici su potvrdili da ljudi stare različitom »brzinom«, pri čemu neki stare puno brže od svojih »godišnjaka«. Iako je na uzorku od gotovo tisuća ispitanika rođenih 1972. i 1973. godine, organizam većine ukazivao na »biološku« starost koja odgovara njihovim godinama ili pak tempu starenja od 1.2 godine na svaku godinu života, neki su ispitanici po nizu fizioloških faktora bili puno mlađi, a neki puno stariji no što je to govorila njihova realna dob.


Znanstvenici su biološku dob pokušali ustanoviti s 18 fizioloških markera koji su uključivali krvni tlak, razinu kolesterola, te funkcioniranje raznih organa poput bubrega i jetre i cijelog metabolizma, kardiovaskularnu funkcionalnost, te dužinu telomera, zaštitnih struktura na krajevima kromosoma.


Sve ove funkcije mjerene su ispitanicima kad su imali 26, potom 31, a onda 38 godina starosti, te su znanstvenici gledali kako se ova obilježja mijenjaju.




Kod nekih ispitanika, na gotovo svim ovim fiziološkim obilježjima nisu se vidjele značajne promjene u posljednjih dvanaest godina. Neki drugi ispitanici, međutim, nisu bili te sreće – tijela su im funkcionirala kao da su stariji desetak ili petnaestak godina, a u jednom slučaju 38-godišnji ispitanik imao je biološku dob od 61 godine.


Ispitanici sa starijom biološkom dobi na više su drugih različitih testova – kao što su balans i koordinacija, no i kognitivni testovi poput rješavanja nepoznatih problema, imali rezultate kao ljudi u pedesetim i šezdesetim godinama.



Znanstvenici su htjeli provjeriti da li i izgled ispitanika odgovara biološkoj dobi organizma, te su pozvali studente da promatraju fotografije ispitanika i pogađaju njihove godine. Biološki stariji ispitanici uglavnom su bili procjenjivani starijima po izgledu.



– Većina naših ispitanika imala je biološku dob kao da su u 40-tim godinama ili mlađi, no određeni, nemali broj ispitanika bio je u prilično lošem fiziološkom stanju za svoje godine. Naš idući zadatak je da pokušamo ustanoviti ima li životni stil utjecaja na brzinu starenja organizma, kako je Daniel Belsky, jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu »Proceedings of the National Academy of Sciences«, sa sveučilišta Duke u američkoj državi Sjeverna Karolina.


Za potrebe istraživanja znanstvenici su analizirali podatke jedne druge studije koja je okupila uzorak od 871 stanovnika Novog Zelanda rođenih 1972. i 1973. godine gdje su prikupljani podaci o zdravlju i životnim navikama.


– Čak i prije no što razviju bolesti koje su povezane sa starenjem i godinama, organizam nekih ispitanika pokazuje naznake da bi se bolesti mogle dogoditi i velike su razlike u tome koliko su ispitanici ostarili u posljednjih 12 godina. Postaje sve jasnije da je starenje razlog pojave velikog broja bolesti, no naša znanost trenutno starenje ispituje uglavnom istraživanjima na starijim osobama čije je zdravlje već narušeno, pojasnio je Belsky dodajući da proučavanje starenja organizma na mlađim ljudima daje šansu znanstvenicima da jasnije sagledaju biološke promjene koje se događaju u organizmu. Da bi prevenirali neke bolesti, smatra on, potrebno je intenzivnije proučavati i koncept starenja.