Intervencijska kardiologija

Balon s dušikom prvi put u Rijeci: Zamrzavanjem plućnih vena zaustavili srčanu aritmiju

Barbara Čalušić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Ovom tehnologijom do sada je liječeno više od 180.000 pacijenata u više od 50 zemalja. U Hrvatskoj su ovu metodu do sada koristila tri medicinska centra i u njima je od prošle godine krioablacijom tretirano više od 100 pacijenata. U Rijeci je proteklih dana operirano petero ljudi



RIJEKA  Intervencijski kardiolozi Kliničkog bolničkog centra Rijeka u protekla su dva dana prvi put krioablacijom plućnih vena zaustavili jednu od najučestalijih srčanih aritmija, fibrilaciju atrija, operiravši tako petero pacijenata. Krioablacija, postupak tretiranja pacijenata s paroksizmalnom fibrilacijom atrija  korištenjem inovativne tehnologije zamrzavanja, prvi put je izvedena na Odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju KBC-a Rijeka koji je tako postao četvrti centar u Hrvatskoj koji izvodi ovu operaciju. Operaciju je predvodio dr. Sandro Brusich, voditelj programa elektrofiziologije na Odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju, a uvođenju ove nove metode u redovan program riječke bolnice prisustvovao je i dr. Foldesi Csaba, budimpeštanski kardiolog koji bilježi najviše ovakvih zahvata u ovom dijelu Europe. 


Krioablacija se provodi korištenjem kriobalona koji zamrzavanjem tkiva uklanja neželjene električne signale koji pridonose nastanku fibrilacije atrija. Kod bolesnika s ovakvom dijagnozom, aritimije uzrokuje višak impulsa na plućnim venama koje se ovim zahvatom izoliraju.


– Ubodom u preponsku venu dolazimo do srca gdje se probuši pregrada i uvodi se kateter koji ima balon s tekućim dušikom. Uz pomoć tekućeg dušika i temperature koja se kreće između -40 i -50 stupnjeva na četiri plućne vene naprave se ožiljci čime se sprečava daljnje strujanje impulsa, objasnio je dr. Brusich.


Brz pristup




Fibriliacija atrija je česta i ozbiljna aritmija koja pogađa 33,5 milijuna ljudi širom svijeta, a izolacija plućnih vena koje su najčešći izvor nepravilnih električnih signala uzročnika, standardna je terapija za liječenje pacijenata s ovom bolešću.


Ovom tehnologijom do sada je liječeno više od 180.000 pacijenata u više od 50 zemalja širom svijeta. U Hrvatskoj su ovu metodu do sada koristila tri medicinska centra i u njima je od prošle godine krioablacijom tretirano više od 100 pacijenata. Zahvaljujući svom obliku, kriobalon liječniku omogućuje brz i učinkovit pristup plućnim venama. 


Fibrilacija atrija nerijetko pogađa mlađe radno aktivne ljude pa tako najmlađi pacijent koji je novom tehnikom operiran u riječkoj bolnici ima 40 godina. Prema riječima dr. Brusicha, kod primjene ove metode ciljat će se upravo na mlađe ljude koji još uvijek nemaju kroničnu fibrilaciju atrija kod koje ova metoda gubi na učinkovitosti. 


– Prednosti ove metode nad komplementarnom metodom radiofrekventne ablacije u tome su što je metoda krioablacije brža, bezbolnija i jednako efikasna. Pacijent je tijekom cijelog zahvata, koji traje oko sat i pol, budan, a iz bolnice se u pravilu otpušta dva dana po zahvatu – dodao je Brusich.


Bez lijekova


Pacijenti s ovom dijagnozom prije operacije kao redovnu terapiju uzimali su lijekove protiv aritmije i zgrušavanja krvi. Kako kaže dr. Brusich, lijekove protiv aritmije uzimat će još tri mjeseca, nakon čega se očekuje da više neće trebati lijekove.


Fibrilacija atrija jedan je od najučestalijih i često najmanje liječenih poremećaja srčanog ritma. Procjenjuje se da kod polovice pacijenata s dijagnosticiranom fibrilacijom atrija terapija lijekovima nije uspješna, a ako se ne liječe, pacijenti imaju i do pet puta viši rizik od moždanog udara te povećanu šansu razvoja srčanog zatajenja.


Do paroksizmalne fibrilacije atrija dolazi kada se nepravilni otkucaji srca u srčanim pretklijetkama naglo pojavljuju te prestaju, često na nekoliko minuta, a ponekad i nekoliko dana.