Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Vodič kroz alergije

Alergije muče sve više ljudi. Znate li dovoljno o njima?

Foto Pixabay.com
Foto Pixabay.com
Autor:
Objavljeno: 16. rujan 2018. u 7:58 2018-09-16T07:58:07+02:00

Alergije zahvaćaju velik broj opće populacije, a porast alergičara iz godine u godinu raste. Donosimo vam vodič s osnovnim informacijama koje o alergijama morate znati.

Alergija je prejak odgovor imunološkog sustava na neku specifičnu tvar koja inače nije štetna za organizam, no sustav je prepoznaje kao takvu te protiv nje reagira. Imunološki sustav inače je zadužen za obranu vlastitog tijela od raznih štetnih tvari i oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv virusa, bakterija i klica, no u ovom slučaju bori se protiv pojava koje mu nisu štetne.

Takve se tvari zove alergenima, a među najčešćima se nalaze pelud, prašina i dlaka kućnih ljubimaca, premda pojedinac može razviti alergiju na bilo koju tvar čijem je utjecaju izložen (primjerice, postoji i alergija na sunce) ili koju unosi u sebe (bilo koja vrsta hrane, pića, lijekova). Alergija češće zahvaća djecu, no nije strano da se razvije i u odrasloj dobi, a ta pretjerana reakcija može proći s vremenom, a može ostati prisutna cijelog života. Nije, na primjer, neobično da na tvari na koje smo u dječjoj dobi alergični, u mladosti reagiramo normalno.

U prosjeku od alergija boluje pet do deset posto općeg pučanstva, a kod djece osjetljivost raste i do trideset posto. Alergije i sklonost njihova razvoja povezana je s genetikom, no češće se javljaju među gradskim stanovništvo, u ekonomski stabilnijim i razvijenijim sredinama, što se pripisuje manjoj izloženosti brojnim tvarima tijekom odrastanja, ali i većoj medicinskoj njezi.

Kod alergičnih osoba karakteristično je da pri doticaju s alergenom sustav reagira burno kao da je riječ o infekciji te tako nastaju simptomi alergije.

Simptomi alergije

Simptomi alergije, odnosno reakcije koje imunološki sustav stvara u doticaju s alergenom zavise od nekoliko faktora, a oni ovise primarno o tipu alergije i njenoj jačini.

Alergije na hranu najčešće izazivaju oticanje, osip, crvenilo, svrbež, mučninu, proljev i umor. Sezonske alergije koje se javljaju kao odgovor na alergene aktualne u određenom dijelu godine, poput peludne groznice ili alergije na ambroziju (koja se javlja kada ova za mnoge alergena biljka cvijeta), imaju slične simptome prehladi što uključuje suhi, podražajni kašalj (posebno jak noću), osjećaj težine i pritiska u prsima, kihanje, nadražene i otečene oči, pojačana sekrecija iz nosa i otežano disanje te svrbež nosa.

Foto Pixabay.com

Terapija

Prilikom uočavanja ranije spomenutih simptoma koji se javljaju u doticaju s određenom tvari važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se ustvrdilo što točno izaziva pretjeranu reakciju. Dio alergija liječi se medicinskim metodama kojima prethodi laboratorijska analiza zbog koje se radi bris nosa ili krvne pretrage, ovisno o vrsti simptoma koji se javljaju i periodu u kojem se javljaju. Alergološko testiranje rutinski je postupak nakon kojeg liječnik postavlja terapiju.

Osim lijekova, zvanih antihistaminici uz koje se u težim slučajevima prepisuju i kortikosteroidi, alergičarima se preporučuje izbjegavanje alergena u najvećoj mogućoj mjeri.

Kada je alergen određena namirnica, ona se prestaje unositi u organizam, a u slučaju alergijskog rinitisa – najčešće među alergijama koja uzrokuje poremećaj nosne sluznice nakon dodira s alergenima (sezonski alergijski rinitis učestala je peludna hunjavica) – nastoji se izbjegavati alergen što u većoj mjeri, uz upotrebu preporučenih antihistaminika.

Primjerice, kod alergije na prašinu važno je ukloniti tepihe, zavjese, pokrivače od perja, deke ili plišane igračke iz dječje sobe jer spomenuti predmeti posebno privlače prašinu, a kod alergije na pelud dobro je izbjegavati prirodu u proljeće, naročito kada je sunčano i vjetrovito vrijeme pa je koncentracija peludi u zraku veća. Morski zrak, u tom slučaju, također blagodatno djeluje.

Nakon boravka na zraku u kojem se javlja pelud, pri povratku u zatvoren prostor valja oprati lice, otuširati se i presvući odjeću kako se pelud ne bi unio u prostoriju.

Kada je riječ o lijekovima protiv alergije, važno ih je koristiti u konzultaciji s liječnicima, čak i kada se ne izdaju na recept, a ako njihovo korištenje ne luči rezultate, treba obaviti daljnje konzultacije s liječnikom jer izlaganje lijeku koji ne djeluje očekivano može izazvati više štete nego koristi.

Tako je u većini slučajeva važno djelovati preventivno, uklanjajući se od uzroka alergije te u dogovoru s liječnikom, što je temelj osiguranja kvalitetnog života koji je, ako se alergije pravovremeno i kontinuirano tretiraju, moguće u većini slučajeva.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.