ZAGREB  Čak 65 posto odraslih osoba u Hrvatskoj vrlo rijetko ili nikada ne vježba, a čak 92 posto djevojaka u dobi od 15 godina nije dovoljno tjelesno aktivno, podaci su Eurobarometra izneseni na okruglom stolu »Tjelesna aktivnost i zdravlje nacije«, održanom u povodu 55. obljetnice zagrebačkog Kineziološkog fakulteta.

Prema rezultatima sustava praćenja javnog mnijenja u zemljama članicama EU (Eurobarometer), Hrvatska je sa 65 posto odraslih koji se ne bave nekom tjelesnom aktivnošću iznad europskog prosjeka koji iznosi 59 posto, a posebno zabrinjava visok udio nedovoljno aktivne djece i adolescenata, ističu stručnjaci Kineziološkog fakulteta i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nedovoljna tjelesna aktivnost je četvrti vodeći rizični čimbenik smrtnosti u svijetu, nakon visokog arterijskog krvnog tlaka, konzumacije duhanskih proizvoda i visoke koncentracije glukoze u krvi, pa je prepoznata kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice.

»Tjelesna neaktivnost poprima pandemijske razmjere i postaje golemi javnozdravstveni problem. A rješenja nudi kineziologija. Vježbanje istovremeno sprječava i liječi bolesti i oštećenja. Energija, vrijeme i novac uloženi u tjelesno vježbanje najisplativija su investicija u vlastiti život«, izjavio je Igor Jukić sa Kineziološkog fakulteta.

Tjelesna aktivnost ima značajnu ulogu u prevenciji kroničnih bolesti poput koronarne bolesti srca, moždanog udara, karcinoma debelog crijeva, dojke i pluća, astme, dijabetesa tipa 2. Uz to, ima dokazane značajne psihološke, društvene, ekološke i ekonomske dobrobiti, pa bi briga o uključivanju tjelesne aktivnosti u svakodnevni život trebala biti prioritet pojedinca i javnozdravstvene politike države.

Stručnjaci se zalažu za donošenje Nacionalne strategije za unapređenje tjelesne aktivnosti u populaciji kao i donošenje Nacionalnog programa kako bi se pridonijelo pozitivnom pomaku epidemioloških pokazatelja razine tjelesne aktivnosti u populaciji.