Bolesti hrskavice

NAJVAŽNIJE JE RANO LIJEČENJE S dobrom terapijom, artroza je podnošljiva

Dr. Vlasta Brozičević

Bolesti hrskavice treba početi rano liječiti

Bolesti hrskavice treba početi rano liječiti

Preporučuje se rano otkrivanje i prevencija razvoja artroze, edukacija pacijenata i njihovih obitelji, te primjena najnovijih tehnologija uz mogućnosti biološkog liječenja



Piše: prim. Vlasta Brozičević, dr. med.


spec. fizikalne terapije i rehabilitacije; reumatolog


Danas u Hrvatskoj 360 tisuća ljudi boluje od artroze. Javlja se kod 60 posto žena i 40 posto muškaraca između 45. i 65. godine života, a čak oko 70 posto starijih od 65 godina ima simptome artroze. Kad je riječ o radno aktivnom dijelu populacije, posebno ugrožena skupina su poslovni ljudi, koji provode više od 12 sati u sjedećoj poziciji.




Najčešće se javlja na koljenima, kukovima i malim zglobovima šake, u vratnom i grudnom te slabinskom dijelu kralježnice, na gležnju, stopalu, ramenu i laktu.


Artroza već u tridesetima


Artroza je degenerativna, kronična, progresivna i multifaktorijalna bolest zglobova koja uzrokuje promjene na hrskavici. Najčešći uzroci su preveliko opterećenje zglobova, nepravilna i nebalansirana prehrana, poremećaj metabolizma i pretilost, fizički rad, cjelodnevno sjedenje te ono najvažnije – nedostatak redovitog kretanja.Vlaga i hladnoća pogoršavaju stanje kod artroze. To je najčešća bolest lokomotornog sustava, a može se javiti i u mlađoj životnoj dobi već oko tridesete, pa i ranije.


Prethodne ozljede zglobova su visok faktor rizika za razvoj artroze u kasnijim godinama. Kod profesionalnih sportaša (posebice nogometaša, skijaša i košarkaša) uz redovito preopterećenje, akutne ozljede poput lezije meniska, prednjeg križnog ligamenta, iščašenja zgloba ili prijelomi, povećavaju rizik od mogućeg razvitka artroze ozlijeđenog zgloba.



Početni simptomi


Na samom početku, artroza se ‘ušuljava’ gotovo neprimjetnim simptomima koji se često zanemaruju. Te simptome treba prepoznati, a time i prevenirati artrozu. To su ukočenost nakon ustajanja ili sjedenja, osjećaj bolova u koljenima kod penjanja stepenicama ili na samom početku vježbanja, smanjenje pokretljivosti zglobova, otežan čučanj ili ispružanje i savijanje nogu u koljenu u potpunosti te zvučni fenomeni od blagog do grubog škripanja


Uznapredovali stupanj artroze


Ukoliko je artroza već razvijena tada su simptomi jače izraženi. Bol u zglobovima za vrijeme ili poslije kretanja, neugoda u zglobu prije ili za vrijeme promjene vremena, oticanje i ukočenost zglobova, pogotovo nakon kretanja, koštane izbočine na sredini ili na kraju zglobova prstiju ili baze palca, te gubitak fleksibilnosti zgloba


Kada liječniku fizijatru


S obzirom da je razvoj artroze u početku neprimjetan i postepen, ali ima progresivni tijek, ne odgađajte posjet liječniku specijalisti fizijatru čim osjetite akutne bolove u zglobovima ili tegobe koje otežavaju normalno funkcioniranje, kako ne bi bilo prekasno!




Poliklinika Terme u Selcu i Rijeci preporučuje programe koji doprinose ranom otkrivanju i prevenciji razvoja artroze, edukaciji pacijenata i njihovih obitelji, te primjeni najnovijih tehnologija uz mogućnosti biološkog liječenja koji je dio regenerativne medicine.


  1. Fizikalna terapija „ Artroza zglobova i kralježnice „


  2. Program jačanja kostiju i hrskavice – MBST metoda


  3. Biološka terapija ORTHOKINE i artroza zglobova


  4. Artroza zglobova i program tjelovježbe


  5. BIODEX izokinetičko vježbanje i testiranje oboljelih od artroze


  6. Program mršavljenja pod kontrolom liječnika


  7. Postoperativni program rehabilitacije oboljelih od artroze zgloba


  8. Osteoporoza program


  9. Sportski program i artroza


 



Faktori rizika: spol, dob, genetika, gustoća kostiju, prehrana, zanimanje, uvjeti rada, dugotrajno sjedenje, sportske aktivnosti s učestalim povredama i preopterećenjima, deformacije zglobova i kostiju, prethodna trauma ili ozljeda.



» Ukočenost zgloba povezana s mirovanjem, posebice dugotrajnim sjedenjem» Bolovi u zglobu povezani s gibanjem zgloba, a pri opterećenju bol se naglo pojačava, npr. kod ustajanja sa stolice ili ležaja, izlasku iz automobila, na početku tjelovježbe, pri hodu po stepenicama » Smanjena pokretljivost zgloba, otežan čučanj ili ispružanje /savijanje zgloba » Zvučni fenomeni od blagog do grubog škripanja

» Ostalo: umor, zadebljanje, izljev u zglobu i slabost okolnih mišića, umor u zglobovima najprije pri dužem, a poslije i pri kraćem opterećenju.