Hrvatsko zdravstvo zauzelo je 23. mjesto prema Europskom zdravstvenom potrošačkom indeksu za 2014 godinu, te time po kvaliteti i dostupnosti zdravstvene zaštite palo za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo na 19. mjestu, među 36 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Hrvatska je dobila 640 bodova od maksimalnih 1000, čime je izgubila 16 bodova u odnosu na Indeks iz 2013., pa istraživači zaključuju kako nešto nije u redu sa zdravstvenom zaštitom u Hrvatskoj, jer ona nazaduje dok druge napreduju.

Dodaju kako se u Hrvatskoj poboljšao pristup liječenju ali slabi kvaliteta zdravstene zaštite, te da je, prema navodima udruga pacijenata, ozbiljan problem ponovno postala korupcija među medicinskim osobljem.

Istraživači EHCI-a ističu kako Hrvatska mora više pozornosti posvetiti prevenciji, posebice dijabetesa i bolesti povezanih s pušenjem, uklanjanju bolničkih infekcija te povesti računa da se ne pogoršavaju ishodi liječenja za velike grupe pacijenata. Alarmantna ukazivanja na korupciju pokazuju pak, ocjenjuju, da su transparentnost i povjerenje u zdravstveni sustav na niskoj razini.

Članica Savjetodavnog odbora EHCI iz Hrvatske, koja sudjeluje u analizi rezultata istraživanja, prof. Ana Stavljenić Rukavina kaže kako je Hrvatska pala na ljestvici jer nije smanjila liste čekanja, provela programe prevencije i riješila infekciju MRSA-om. Iznenađuju je, međutim, navodi o korupciji medicinskog osoblja, koju su navele udruge pacijenata, a koji se u rezultatima istraživanja navodi po prvi puta ove godine.

Ministarstvo zdravlja: pokazatelji za 2015. bit će značajno bolji

Iz Ministarstva zdravlja poručuju kako su pokazatelji istraživanja EHCI utemeljeni na statističkim podacima prikupljenima u travnju prošle godine, a dan je i još značajniji naglasak dojmovima udruga pacijenata, koji su pod teretom nezadovoljstva i duge recesije, više nezadovoljni i zdravstvom.

“Siguran sam da će pokazatelji za 2015. godinu biti značajno bolji od onih iz 2014, a Hrvatska je po mnogim pokazateljima, primjerice transplantaciji bubrega, i dalje u samom europskom vrhu. Naglašavam kako je u nekim od ključnih područja hrvatsko zdravstvo postiglo značajan napredak, poput pravovremenog pristupa uslugama i ishoda liječenja”, komentirao je podatke ministar zdravlja Siniša Varga.

Očekuje da će skraćivanja lista čekanja i provedba kampanja javnog zdravlja započetih u jesen prošle godini, dovesti i do smanjenja smrtnosti pacijenata, pa posljedično i boljih statistika i dojmova pacijenata, kao i nadzor nad postupcima javne nabave medicinske opreme, koi je pokrenut u drugoj polovici prošle godine.

Ministarstvo zdravlja zabrinuto je zbog percepcije visoke razine korupcije u zdravstvenom sustavu, što je prvi puta uvršteno u EHCI indeks. Kažu kako je alarm da je potrebno još više učiniti na promicanju transparentnih odnosa između liječnika i pacijenata.

EHCI je zaključila kako većina zemalja iz godine u godinu dobija sve veći broj indeksnih bodova, što ukazuje na postepeno povećanje djelotvornosti, dok se Hrvatska kreće u suprotnom smjeru. “Kada smo počeli s procjenjivanjem putem EHCI-ja, polagali smo velike nade u Hrvatsku”, citira u svom priopćenju EHCI voditelja istraživanja dr. Arnea Bjornberga koji je dodao kako pridruživanje Europskoj uniji očito nije predstavljalo poticaj koji je potreban za reformu sustava.

Udruga pacijenata: pad kvalitete zdravstva u stvarnosti je puno veći

Predsjednik Udruge pacijenata Marijo Drlje kaže međutim da je neugodno iznenađen što je hrvatsko zdravstvo palo za svega četiri mjesta i siguran je da je pad kvalitete i dostupnosti puno veći kada se uzmu u obzir svakodnevna negativna iskustva pacijenata.

“Žao mi je što hrvatski solidarni javni zdravstveni sustav sve više gubi ugled ne samo u Hrvatskoj već i u inozemstvu. Mi koji zdravstvenu zaštitu tražimo bez novca i veza, znamo da je situacija puno gora, a oni koji su odgovoni ne čine ništa da bi to zaustavili” kaže Drlje.

Izlaz vidi u odvajanju javnog od privatnog zdravstva te stavljanju u punu funkciju svih javnih kapaciteta kako bi se smanjile liste čekanja i svi dobili potrebnu zdravstvenu uslugu. Posebno se to odnosi na dijagnostiku, koja bi trebala biti organizirana kroz rad u dvije smjene, a ako ni to ne bi bilo dovoljno, onda bi pacijentima trebalo omogućiti da dijagnostičke pretrage obave kod privatnika preko uputnice HZZO-a, smatra Drlje.

Bolnički proračuni, u kojima 80 posto novca odlazi za plaće djelatnika, premali su da bi se zadovoljili sve potrebne za liječenjem, pa drži da bi se skupi lijekovi za najteže bolesnike, umjesto na teret bolnica, trebali financirati na teret HZZO-a.

EHCI: Nizozemska na vrhu, Makedonija i Slovenija ispred Hrvatske

Prema EHCI-u, na vrhu ljestvice po kvaliteti i dostupnosti zdravstvenog sustava u Europi i dalje je Nizozemska, sa 898 bodova, a slijede Švicarska, Norveška, Finska i Danska. Među zemljama istočne Europe, najviše su napredovale Češka i Estonija.

Od zemalja regije, najveći napredak zabilježila je Makedonija, koja je skočila na 16. mjesto, ispred Italije i Španjolske, dok je Slovenija na 19. mjestu, Srbija je 33., Crna Gora 34., a BiH na posljednjem 36. mjestu sa 420 bodova.

Unatoč tome što je u mnogim zemljama na zdravstvenu zaštitu potrošeno nešto manje novca, sveukupna delotvornost zdravstvene zaštite i dalje se povećava, pa se tako u izvješću navodi kako su se poboljšali pokazatelji o preživljavanju od bolesti srca, moždanog udara i karcinoma te smanjuje dojenačka smrtnost. Istodobno, zabrinjava povećanje razlika između bogatih i manje bogatih zemalja

Indeks se sastoji od kombinacije javnih statistika, anketa sprovedenih među pacijentima i nezavisnog istraživanja koje je izvršila kompanija Health Consumer Powerhouse, koja procenjuje delotvornost zdravstvene zaštite u Evropi i Kanadi kako bi podržala jačanje uloge pacijenata i potrošača.