Američko istraživanje: Biljke bogate fitoestrogenima dragocjene u preventivi

Da biste spriječili rak jedite poput gorile

Slavka Aničić

Istraživači kalifornijskog sveučilišta Berkeley promatrali su u nacionalnom parku ponašanje primata i utvrdili kako im je organizam sposoban uništavati tumore, a to su povezali s fitoestrogenom u hrani majmuna

  Molekularna sličnost fitoestrogena i ženskih spolnih hormona, estrogena, omogućava im da oponašaju djelovanje estrogena, a ponekad, i da djeluju kao antagonisti estrogena. Fitoestrogeni primarno djeluju tako što se vežu za receptore estrogena. Međutim, fitoestrogeni često imaju i antiestrogeno djelovanje. Naime, mogu se natjecati za mjesto na receptorima te time smanjiti vezanje i djelovanje samog estrogena. Pri smanjenjom stvaranju estrogena (postmenopauza) aktivni metaboliti fitoestrogena vežu se za receptore i pokazuju djelovanje slično, ali znatno slabije estradiolu. Kod povišenih razina estrogena (perimenopauza) aktivni metaboliti fitoestrogena vežu se za receptore i tako smanjuju mogućnost vezanja samog estrogena.


Prehrambene navike gorila i majmuna mogle bi nam pomoći u sprečavanju tumora ovisnih o estrogenu, odnosno bolesti poput raka dojke ili debelog crijeva, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja provedenog na kalifornijskom sveučilištu Berkeley.


Studija je objavljena u časopisu American Journal of Physical Anthropology. Analizirajući prehranu tih primata koji se hrane velikom količinom biljaka koje sadrže fitoestrogene, poput soje i crvene djeteline, znanstvenici su došli do zaključka da ih takva dijeta štiti od nekih vrsta raka, kako prenosi list Corriere della Sera.  


» Debljina je povezana s većim rizikom od raka, jer takve osobe češće obolijevaju od tumora dojke, maternice, bubrega, jednjaka, crijeva, gušterače, žučnog mjehura, posebno ako je masno tkivo koncentrirano u trbušnom dijelu tijela   » Izbjegavati često konzumiranje hrane bogate masnoćama (poput sireva), rafiniranim ugljikohidratima (namirnice od bijelog brašna), te šećerima (zašećereni napitci)   » Osobe koje puno vremena provode sjedeći češće obolijevaju od raka crijeva, dojke, maternice, gušterače i pluća   » Konzumiranje velikih količina alkoholnih pića je povezano s nastankom tumora usne šupljine, ždrijela, grkljana, crijeva, jetre i dojke   » Konzumiranje crvenog mesa i prvenstveno konzerviranog mesa (salama) povezano je s rakom crijeva i želuca   » Važno je konzumirati raznovrsno povrće i voće te izbjegavati uzimanje dodataka prehrani u tabletama (vitamini, minerali), poručuje Villarini. 


U zadnje vrijeme sve je popularnija prehrana zasnovana na sirovoj hrani ili raw food, kakvu jedu gorile. Čak je i slavni američki kardiokirurg i TV voditelj dr. Mehmet Oz u svojoj emisiji, koja se prikazuje na HRT1, priznao da nastoji jesti što više sirove hrane, iako nije potpuno isključio ni onu kuhanu. Poznato je da nekuhana i neprerađena hrana ima brojne prednosti, jer je bogata hranjivim sastojcima koji se termičkom obradom znaju uništiti. Sirovo voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, klice i sjemenke obiluju vlaknima, sprečavaju zatvor, smanuju probavne tegobe, snižavaju razinu kolesterola te šećera u krvi. Osim uzimanja svježih sirovih plodova i povrća u obliku salata, pobornici raw fooda prave sokove i kašaste sokove, te pripremaju sirove slatke delicije i sušene slane grickalice pri čemu obično koriste tzv. sušilicu, napravu kojom se na tempertauri do 40 stupnjeva polako suši povrće i voće čuvajući njihovu hranjivu vrijednost. Autorica niza knjiga o sirovoj hrani Victoria Boutenko održava predavanja o sirovoj hrani na Sveučilištu South Oregon, a na temelju njenih učenja nastale su brojne zajednice ljudi koji jedu sirovu hranu širom svijeta. Obitelj Boutenko živi na sirovoj prehrani od 1994., čime su, kako tvrde, riješili sve svoje zdravstvene probleme.


Evolucijska prednost


Biljni fitoestrogeni prisutni u tim biljkama djeluju poput ženskog spolnog hormona, objašnjava Katharine Milton, znanstvenica s kalifornijskog sveučilišta i voditeljica spomenutog istraživanja. Estrogeni su moćne kemijske supstance, ako ih proizvodimo u pretjeranim količinama mogu djelovati na reproduktivnu fiziologiju, ali u pravim dozama daju pozitivne rezultate, napominje Milton.  


Michael Wasserman sa Sveučilišta McGill u Montrealu, jedan od znanstvenika uključenih u istraživanje, objasnio je da je potencijalni utjecaj fitoestrogena na zdravlje već istražen, no nitko nije provjerio da li uz ljude postoje drugi primati koji vole jesti biljke koje sadrže kemijske supstance tog tipa, kao što su soja i crvena djetelina.


Kad bi tako bilo, tvrdi Wasserman, moglo bi se zaključiti da one nude i evolucijsku prednost. Iz tog su razloga znanstvenici proučili prehranu planinskih gorila (Gorilla beringei) i crvenih gorila (colobi Procolobus rufomitratus) u jednom nacionalnom parku u Ugandi. Utvrdili su da 10,6 posto biljaka koje čine hranu planinskih gorila i 8,8 posto biljaka kojima se hrane crvene gorile sadrži fitoestrogene.


 »Kako smo kod tih primata utvrdili veliku sposobnost uništavanja tumora povezanih s prisutnošću estrogena, mislimo da njihove prehrambene navike mogu predstavljati dobru početnu točku za razvijanje oblika prevencije tih oblika bolesti«, tvrdi Milton.  

Nema magičnog elementa


»Ovo istraživanje potvrđuje da za primate vrijedi ono što je već pokazano kroz druga priznata istraživanja o čovjeku«, komentirala je Anna Villarini, biologinja i nutricionistica s Nacionalnog instituta za tumore u Milanu.


»Znamo da fitoestrogeni, ako se uzimaju kroz hranu a ne putem tableta, štite od tumora dojke i njegovih recidiva. Važno je pritom znati da ne postoji hrana koja sama po sebi sprečava tumore niti hranjivi sastojak koji sam za sebe može predstavljati panaceu u prevenciji (raka). Ako želimo smanjiti rizik obolijevanja od tumora, trebamo usvojiti pravilan stil života, prijeći na pravilnu prehranu i naravno – ne pušiti«, napominje Villarini.


Dakle, potrebno je održavati zdravu težinu jer se pokazalo da je debljina povezana s većim rizikom od raka. Osobe s prekomjernom težinom češće obolijevaju od tumora dojke, maternice, bubrega, jednjaka, crijeva, gušterače, žučnog mjehura, posebno ako je masno tkivo koncentrirano u trbušnom dijelu tijela.  

Ne sjedilačkom načinu života


Odavde proizlazi potreba za održavanjem zdrave težine tijekom cijelog života i izbjegavanjem čestog konzumiranja hrane bogate masnoćama (poput sireva), rafiniranim ugljikohidratima (poput namirnica sačinjenih od bijelog brašna) te šećerima (poput zašećerenih napitaka). Debljanje potiču prvenstveno ove namirnice. 


Druga važna preporuka odnosi se na izbjegavanje sjedilačkog načina života, jer on ne samo da potiče debljanje, već je jedan od uzroka raka neovisno o debljanju.


Epidemiološka istraživanja potvrdila su da osobe koje puno vremena provode sjedeći češće obolijevaju od raka crijeva, dojke, maternice, gušterače i pluća.


Da bi osoba prekinula sa sjedilačkim načinom života, dovoljno je da svakodnevno brzim korakom prošeta 30 minuta (važno je pješačiti svaki dan, a još je bolje da šetnja traje duže od 30 minuta) te da ograniči vrijeme koje provodi pred televizorom i kompjutorom.


»Drugi faktori koji prema mnogobrojnim studijama uzrokuju rak su konzumiranje velikih količina alkoholnih pića, koje je povezano s nastankom tumora usne šupljine, ždrijela, grkljana, crijeva, jetre i dojke. Konzumiranje crvenog mesa i prvenstveno konzerviranog mesa (salama) povezano je s rakom crijeva i želuca«, zaključuje Villarini.


S druge strane, biljna hrana štiti od onkoloških bolesti, pokazuju brojna istraživanja. Svjetska fundacija za istraživanje raka savjetuje uzimanje integralnih žitarica i mahunarki tijekom svakog obroka zajedno s pet porcija povrća i voća svakog dana, pri čemu se ne preporuča povrće bogato škrobom poput krumpira.


Važno je konzumirati raznovrsno povrće i voće te izbjegavati uzimanje dodataka prehrani u tabletama (vitamini, minerali), poručuje Villarini.