Na mjestu gdje Kupa izlazi iz uske doline i prelijeva se u široku Pokupsku ravnicu, na visokoj stijeni iznad rijeke, smjestio se stari grad Ozalj. Nakon što se prođe preko nekad pokretnog mosta sve do 1821., kroz ulaznu kulu u kojoj se davno nalazila tamnica, ulazi se u svojevrsni vremeplov, zbog povijesne slojevitosti kojom Stari grad obiluje. Od 1971. godine u prostoru starog grada djeluje Zavičajni muzej Ozalj, te se u njemu povijest starog grada može doživjeti na najbolji način, ispričana kroz izložene predmete. U njemu se također čuvaju predmeti koji su svjedoci života na području grada Ozlja te općina Kamanje, Žakanje i Ribnik od najstarijih vremena do Prvog svjetskog rata.

Budući da je stijena na kojoj je stari grad sagrađen, oduvijek bila izuzetan strateški položaj, stalni postav, počinje s nalazima iz prapovijesti. Naime, zahvaljujući arheološkim istraživanjima, danas znamo da se ovdje u mlađem kamenom dobu nalazilo naselje.

Trodnevna svadba Petra Zrinskog i Katarine Frankopan

Rimljani u doba kasne antike također podižu ovdje svoju utvrdu Azeliju, koja je i dala ime današnjem Ozlju. O tome svjedoče nalazi rimskog nakita, keramike i građevinskog materijala. Vrlo vrijedan nalaz je prsten s urezanim kršćanskim simbolom, tzv. Kristovim monogramom iz obližnje špilje Vrlovke, koji je najstariji dokaz kršćanstva na ovom području.

U 12. stoljeću, plemićka obitelj Babonjić gradi utvrđen grad, od kojega je do danas sačuvana Branić kula. Godine 1397. stari grad dolazi u posjed moćne obitelji Frankopan. Iz tog vremena potječe cisterna smještena u dvorištu te kapelica iz 15. stoljeća koja je služila duhovnim potrebama stanovnika Starog grada.

Nakon smrti posljednjeg iz ozaljske loze Frankopana 1577., grad postaje vlasništvom jednako tako znamenite obitelji Zrinski, te doživljava svoj najveći procvat. Zbog svojeg smještaja u središnjem dijelu njihovih posjeda, Ozalj postaje sjedište Zrinskih iz kojeg upravljaju svim svojim župama. Nikola Šubić Zrinski podiže 1556. palaču na izbočenom položaju na strmoj stijeni točno iznad današnjeg željezničkog tunela. Njeni zidovi su bili oslikani raskošnim freskama, a na drugom katu nalazila se velika dvorana koja je služila za primanja i svečanosti. Upravo su ovdje upriličila svadba Petra Zrinskog i Katarine Frankopan, koja je prema ondašnjim zapisima trajala čak tri dana. Danas je nažalost ostalo vrlo malo od njenog nekadašnjeg sjaja, budući da je palača kasnije preuređena u žitnicu.

Ozaljski kulturni krug

U to doba djeluje i “Ozaljski kulturni krug”, književni izričaj temeljen na govoru ozaljskog kraja koji objedinjuje sva tri hrvatska narječja. U kulturnom krugu osim Petra i Katarine Zrinski te Frana Krste Frankopana djeluje i Ivan Belostenec, autor latinsko – hrvatskog rječnika Gazophylaciuma, za koji slobodno možemo reći da je prvi rječnik hrvatskog književnog jezika. Zrinski također pomažu podizanju pavlinskog samostana Svetice, koji je posebno kulturno bio važan za ovaj kraj, te je vrijedna sakralna baština iz ovog, pa i drugih sakralnih objekata izložena u muzeju. Stari grad ostaje u rukama Zrinskih sve do sloma Zrinsko-Frankopanske urote 1671. godine kada je Ozalj zajedno sa ostalim njihovim posjedima temeljito opljačkan.

Za vrijeme dok su mu gospodari grofovi Perlas i Batthyany, u 18. stoljeću, Stari grad postaje raskošni barokni dvorac, kakav se većinom sačuvao do danas. Theodor Batthyany gospodarski pospješuje kraj, pa tako gradi i jednu od prvih tvornica platna u Hrvatskoj te ciglanu o kojoj svjedoče opeke za urezanim inicijalima T. B. njenog vlasnika.

Radovi Slave Raškaj

Kraj 19. i početak 20. stoljeća je doba velikog gospodarskog napretka Ozlja zahvaljujući izgradnji željeznice 1913. i hidroelektrane zvane “Munjara” 1908., jedne od najstarijih u Europi, o čemu govore stare fotografije i dokumenti u muzeju. Jedna od najznamenitijih ličnosti Ozlja je Slava Raškaj, jedna od najboljih hrvatskih slikarica, te je u muzeju izloženo čak 19 njenih djela, od kojih su neka inspirirana motivima Starog grada.

No, ovo sve do sada nabrojano, je samo dio onoga što možete saznati u ovom muzeju.

Otisci duše

U sklopu Zavičajnog muzeja nalazi se i galerija, u kojoj se organizira po osam izložbi godišnje. Tako se 30. listopada ove godine otvara se izložba pod nazivom “Otisci duše” članova Popovačke udruge likovnih umjetnika Moslavački štrk. Budući da svaki član ove slikarske udruge ima svoj način likovnog izražavanja, izložba se odlikuje raznolikošću stilova, tema i tehnika, od sakralnih motiva, preko pejzaža do aktova.

Etno park

Kao sastavna jedinica muzeja također djeluje i Etno park smješten na izlazu iz Ozlja u smjeru sela Trg. U njemu se može vidjeti tradicijska baština ozaljskog područja. U njemu se nalaze dvije drvene i raženim “škopom” pokrivene kuće iz sela Trg te poluzidana kuća iz Tomašnice. Unutar kuća također se nalaze predmeti bez kojih je život nekadašnjim stanovnicima ovih kuća bio nezamisliv.