Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
22. studenoga 2019.
Aldrin & Armstrong

Zanimljivosti o prvom slijetanju na Mjesec: Od vaučera za let i pelena, do "bijelca na Mjesecu"

FOTO/Flickr
FOTO/Flickr
Autor:
Objavljeno: 20. srpanj 2019. u 9:27 2019-07-20T09:27:16+02:00

Iako je slijetanje promatrao čitav svijet, za mnoge se zanimljivosti doznalo tek mnogo godina nakon same misije. 

Prije pedeset godina, astronauti  Neil Armstrong i Buzz Aldrin, zakoračili su na površinu Mjeseca.

Bio je to deveti pokušaj Apolla 11 i NASA-ina najambicioznija i najopasnija misija. 

Iako je slijetanje promatrao čitav svijet, za mnoge se zanimljivosti doznalo tek mnogo godina nakon same misije. 

Nedavno smo pisali o trenutku kada je čitava posada gotovo nastradala, a sada stižu i one prave "zanimljivosti". 

Doručak na Mjesecu

Prvi "obrok na mjesecu" su bili slanina i kava. Astrounauti su jeli i mnogo dehidrirane govedine i povrća. Ovu misiju je obilježilo što su astronauti Apolla 11 bili prvi koji su u svemiru imali toplu vodu, a hranu su jeli žlicom umjesto da su je istiskali iz vrećice. Svaki je obrok bio označen bojom, posebno zamotan i točno predviđen za svaki dan. 

Pelene

Astronauti su malu nuždu obavljali u vrećicama koje su dizajnirane za muškarce. Za veliku nuždu, koristili su poseban sistem plastičnih vrećica zbog kojih je čitav proces mogao trajati i 45 minuta. 

"Obavljanje nužde je vrlo dosadan aspekt putovanja svemirom od početka letova čovjeka", stoji u službenom izvješću NASA-e. Dok su hodali po Mjesecu, Aldrin i Armstrong su koristili pelen. 

Prva osoba koja se "upiškila" na Mjesecu

Buzz Aldrin se pohvalio da je bio prva osoba koja se "upiškila na Mjesecu". "Gore je užasno usamljeno. Upiškio sam se u hlače", rekao je publici tijekom obilježavanja četrdesete obljetnice misije u Newseumu. 

Prosvjedi prije polijetanja

Prosvjednici ispred Kennedyjevog centra su bili dio Amerikanaca koji je smatrao da je budžet od 24.5 milijardi dolara za Apollovu misliju trebao biti usmjeren na pomoć ljudima na Zemlji, umjesto slanja istih na Mjesec. 

U anketi šest mjeseci prije Apolla, tek je 39 posto Amerikanaca podržalo misiju. Manje od 41 posto Amerikanaca je rekao da bi odabrali ukidanje budžeta svemirskim programima, prije nego ijednoj drugoj vladinoj aktivnosti. Za usporedbu, 18 posto Amerikanaca je htjelo ukinuti financiranje rata u Vijetnamu. 

Protest u Washingtonu je vodio velečasni Ralph Abernathy, jedan od bližih suradnika Martina Luthera Kinga Jr.-a. 

"Bijelac na Mjesecu"

Glazbenik Gil Scott - Heron, napisao je i pjesmu kojom se protivi misiji. Pjesma se zvala "Whitey On The Moon" ("Bijelac na Mjesecu"). U tekstu pjesme stoji: "Zar sam za to radio prošlu godinu, za Bijelca na Mjesecu? Kako to da nema novca? Hm, Bijelac je na Mjesecu". ("Was all that money I made las' year, for Whitey on the moon?" The lyrics ask. "How come there ain't no money here? Hm! Whitey's on the moon."

Simbolično značenje

U prijašnjim svemirskim šetnjama, mlađi član posade prvi izlazi van. Tako ostavlja zapovjednika za kontrolama u slučaju hitne situacije. Da se pratio taj model, prvi bi na površinu izašao Aldrin, a ne Armstrong. Aldrin je 2014. godine na Redditu napisao da je NASA odabrala Armstronga za prvog čovjeka zbog simbolične vrijednosti. 

"Mnogi vide veliku simboliku u tome da je zapovjednik preuzeo odgovornost", napisao je, prenosi INSIDER. No, NASA ima drugačiju priču. "Dizajn lunarnog modula je otežao Aldrinov izlazak", pa je stoga prvi na Mjesec stupio Armstrong. 

Većinu vremena proveli u modulu

Aldrin i Armstrong su na lunarnoj površini ostali 21 sat i 36 minuta, iako su većinu vremena proveli unutar lunarnog modula. Na Mjesec su zakoračili oko četiri i pol sata nakon slijetanja. Prikupili su uzorke, snimke i video, zaboli američku zastavu i plaketu, odradili nekoliko eksperimenata i primili poziv iz Bijele kuće. 

Nakon otprilike dva i pol sata na površini, popeli su se natrag u modul - na spavanje. 

Pripremljen Nixonov govor

Tadašnji predsjednik SAD-a, Nixon, imao je pripremljen govor za slučaj da astronauti nastradaju tijekom misije. "Backup" govor nazvan "U slučaju katastrofe na Mjesecu" objavljen je trideset godina kasnije. 

"Sudbina je odlučila da ljudi koji odu na Mjesec istražiti ga u miru, ostat će na Mjesecu počivati u miru", započinje govor. 

"Ovi hrabri muškarci, Neil Armstrong i Edwin Aldrin, znaju da nema nade za njihovo spašavanje. Ali isto tako znaju da u njihovu čast (zbog njihove žrtve) ima nade za čovječanstvo", stoji u govoru. 

Nakon slijetanja - karantena

Kada su astronauti uspješno sletjeli na Zemlju, NASA ih je stavila u karantenu na dvadeset i jedan dan - za slučaj da su za sobom donijeli bakterije s Mjeseca. 

Proveli su 88 sati u "visoko modificiranoj prikolici" sa sobama, kupaonom, lounge prostorijom i mikrovalnom. Kasnije su se preselili u veću karantinu, gdje je Armstrong proslavio svoj 39. rođendan, 5. kolovoza 1969. godine. 

Vaučer za Mjesec

Aldrin je na svom Twitter profilu objavio vaučer za put na Mjesec. Trošak putovanja na vaučeru iznosi današnjih 230 dolara. 

"Tek se utvrđuje"

Posada je morala potpisati forme u kojima potvrđuju da su donijeli "mjesečevo kamenje i uzorke prašine", po povratku u SAD. Aldrin je na Twitteru objavio fotku formulara 2015. godine, ukazujući na jedan dio - rizik o širenju zaraze. Upravo je na tom djelu odgovor da se isto "tek utvrđuje". 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.