'Detoksikacija'

Previše “scrollate” društvenim mrežama? Uz par pitanja i savjeta psihologa, nećete više imati problema

Sanda Milinković

FOTO/NeedPix

FOTO/NeedPix

Je li gašenje društvenih mreža dobra ideja koja dugoročno može pomoći?



Svidjelo se to nama ili ne, društvene su mreže poput Facebooka i Instagrama temeljito promijenile način razmišljanja, komunikacije i socijalizacije. Zbog povezivanja korištenja društvenih mreža s porastom problema mentalnog zdravlja (poput anksioznosti i depresije), Instagram je čak počeo uvoditi nove značajke u pokušaju rješavanja problema, a jedna od njih je i uklanjanje broja “lajkova” ispod objava korisnika.


Zbog toga što stručnjaci za mentalno zdravlje i istraživači daju različite “za” i “protiv” argumente o tome kako društvo opsjednuto društvenim mrežama čini više štete nego što mislimo, mnogi se i sami pitaju kako život “na mreži” utječe na njihovo mentalno zdravlje.


Sve više i više ljudi priča o negativnim posljedicama učestalog korištenja društvenih mreža pa je uobičajeno viđati objave o “detoksikaciji” ili uzimanju pauzi od aplikacija na određeno vrijeme. No, je li gašenje društvenih mreža, čak i na tek nekoliko dana, dobra ideja koja dugoročno može pomoći?


Društvene mreže stvaraju ovisnost




Logan Jones, psiholog i osnivač “NYC Therapy + Wellness” kaže da takav odabir ovisi o nekim čimbenicima. Iako pauza od društvenih mreža u nekim slučajevima može pomoći, prema Jonesu treba ispitati zašto se korisnik odlučuje na takvo nešto, prenosi MSN.


Važno je shvatiti da društvene mreže stvaraju ovisnost. Dizajnirane su da potaknu moždane centre svaki put kada zazvoni alarm za obavijesti – bilo da se radi o obavijesti na mobiteli ili o obavijesti o novom “lajku”. Iz tog razloga tzv. “cold turkey” pristup ne funkcionira. 


“Na dubljoj razini, ove kompanije znaju što rade iz neurološke perspektive. Ono što rade se naziva naizmjeničnim pojačanjem, slično onome što kockarnice rade putem svojih aparata za igre na sreću. Jednako je poput pokreta prstom preko ekrana pametnih telefona da bi maknuli sliku i došli do druge ili poput provjeravanja Instagrama. Ovisnost je temeljena na uzorku nagrade, poput šuta dopamina”, objašnjava Jones.



Psiholog umjesto potpunog gašenja društvenih mreža, preporučuje korištenje manjih koraka za smanjenje navika. “Mislim da je problem kada ljudi za početak uzmu prevelik zalogaj. Započnite negdje gdje ima manje otpora”, kaže Jones. Primjeri za ovu tehniku su isključivanje obavijesti, vibracija i korištenje značajki na mobitelu koje nadgledaju koliko vremena koristite na društvenim mrežama. 


Zašto provjeravate društvene mreže?


Listanje društvenih mreža tijekom dana se čini normalnim, ali predstavlja naviku zbog koje ne shvatimo da listanjem naslovnica popularnih aplikacija zapravo nadomještamo nešto drugo. Prema Jonesu, ljudi često koriste društvene mreže kao vrstu bijega u trenucima kada im je dosadno, osjećaju se usamljenima ili imaju neku drugu negativnu emociju. 


“Ovisnost je sve što možete napraviti da bi pobjegli osjećaju, a što ima posljedice štetne po život. Mnogo će se ljudi okrenuti društvenim mrežama da pobjegnu osjećaju dosade, samoće, trošenja vremena, bilo čega. Posljedice štetne po život su takve da niste prisutni u stvarnom trenutku”, objašnjava Jones, a prenosi MSN.


Da provjerite teoriju o “isključenosti od stvarnog života”, pogledajte koliko ljudi “scrolla” po mobitelu dok sjede u kafiću i piju kavu s prijateljima.


Budite iskreni prema sebi i odgovorite na pitanja


Uz manjak angažiranosti u sadašnjosti te oko prijatelja, obitelji i kolega, Jones kaže da društvene mreže stvaraju osjećaj zavisti, što je također negativno za mentalno zdravlje. “Ljudi pokazuju pročišćene verzije života što je vrlo nerealno i nezdravo”. 



S obzirom na to da društvene mreže mogu biti brz ili jednostavan nadomjestak za izbjegavanje negativnih emocija, postavite si nekoliko pitanja pomoću kojih ćete ocijeniti što bi mogli izbjeći ili prema čemu bi se trebali drugačije odnositi u životu. 


  • Što potencijalno izbjegavate ili od čega bježite, korištenjem društvenih mreža?


  • Kako se osjećate dok ste “na” društvenim mrežama?


  • Uspoređujete li se s ostalim korisnicima ili koristite društvene mreže da bi osuđivali druge korisnike?


  • Osjećate li se zbog toga inadekvatno?


  • Oslanjate li se na društvene mreže zbog jačeg samopouzdanja? Ako se osjećate dobro jer imate dovoljan broj “lajkova”, to bi mogao biti vaš razlog.


Koristite pozitivno pojačanje za izgradnju boljih navika


Kao što Jones predlaže, korištenje aplikacija koje mjere vrijeme utrošeno na društvene mreže na vašem telefonu, dobar je prvi korak za više osviještenosti glede mogućeg problema. Možda ćete se iznenaditi koliko vremena može proletjeli listanjem Instagrama ili Facebooka.


Prema Jonesu, može biti korisno procijeniti ovo vrijeme i zatim odabrati nešto pozitivno i misaono, čime biste radije ispunili svoje vrijeme – poput čitanja, vježbanja ili provođenja vremena s prijateljima u stvarnom vremenu. 



Ako odlučite vrijeme koje ste do sada trošili na društvenim mrežama popuniti novom aktivnošću, poput čitanja, proći će nekoliko tjedana dok se ne uspostavi nova navika. Sasvim je normalno sjesti i čitati, a zatim osjetiti potrebu za provjerom događanja na društvenim mrežama. No, najbolje se obvezati na svoju rutinu i pokušati je ne kršiti, barem tri do četiri tjedna.


“S gledišta ponašanja, raditi nešto tri tjedna ili najmanje 21 dan. omogućit će vam oblikovanje nove navike. Stvarno preuređujete određeni dio mozga dok to pokušavate”, objašnjava Jones i dodaje da je korisno dodati pozitivnu aktivnost, umjesto da samo kažete sebi ili drugima da krećete na “detoksikaciju od društvenih mreža”.


“Najbolji način pojačanja ponašanja je učiniti više toga. Dakle, umjesto izjave da više nećete koristiti društvene mreže, radije kažite da radite na snažnijem prisustvu. Tako želite potvrditi zdrave i pozitivne stvari koje radite”, zaključuje Jones.