Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
29. ožujka 2020.
Podizanje IQ-a

Povećajte snagu mozga bez previše napora: Korisne aktivnosti u kojima ćete uživati

Autor:
Objavljeno: 15. ožujak 2020. u 8:20 2020-03-15T08:20:31+01:00

U gotovo svakoj ćete uživati, ali i učiniti dobro vlastitom zdravlju, povećati efektivnost i energičnost.

Kao i svaki fiziološki sustav u našem tijelu i naš mozak ima ograničenja u onome što mogu postići. Izgubljeni ključevi. Tog se imena ne možemo sjetiti. Sve ovo predstavlja (male) nedostatke u našim kognitivnim sposobnostima. Ako smo htjeli brže trčati, plivati ​​dalje ili podići nešto teže, postoji jasno definiran put da to postignemo, ali možemo li to isto reći za naš mozak kao i za naše mišiće ili kardiovaskularni sustav?

Važno je znati da postoje praktični koraci za povećanje snage mozga bez previše napora.

Spavajte više i kvalitetnije

Spavanje je povezano sa sve većim brojem i raznovrsnim zdravstvenim ishodima. Nije važna samo količina sna, presudna je i vrsta i kvaliteta sna. Spavanje se može podijeliti na REM faza sna i NREM faza sna. NREM faza se najčešće javlja početkom noći, a REM faza kasnije u noći ili rano jutro. I REM spavanje i NREM spavanje pomažu u funkcioniranju mozga na različite načine. U jednoj su studiji istraživači testirali sposobnost pojedinaca da se prisjete imena nakon ili bez 90-minutne dremke usred eksperimenta, prenosi Harper`s Bazaar.

Otkriveno je da su pojedinci u grupi kojoj je bilo moguće spavati imali 20-postotnu prednost u odnosu na one koji nisu mogli spavati, što jasno pokazuje vrijednost „moći spavanja“. Slično, eksperimenti su pokazali da i dobar noćni san može pomoći u poboljšanju pamćenja - omogućavajući nam da tijekom dana bolje pamtimo. Zanimljivo je da je pokazano da je NREM faza sna važnija za pamćenje činjenica i brojki. 

Budite tjelesno aktivni

Brzina obrade drugi je način razmišljanja o našim kognitivnim sposobnostima: koliko brzo smo u stanju obaviti određeni mentalni zadatak. Općenito govoreći, kako starimo, naša brzina obrade usporava. Smatra se da se to svodi na smanjenje volumena bijele tvari u mozgu i usporeni prijenos informacija duž i između neurona. Zanimljivo je da studije pokazuju da pojedinci koji više vježbaju mogu bolje održavati brzinu kognitivne obrade s godinama, pa vježba za vaše tijelo može biti i vježba za vaš mozak. 

Kofein

Još jedna važna kognitivna osobina je naša sposobnost koncentracije. Bez mogućnosti usredotočenja uma na jedan predmet, predmet ili misao, može se poprilično teško postići bilo što. Normalno je malo sanjarenja, ali za neke ljude nemogućnost koncentracije može se pokazati problematičnom. Kofein u dozama od 30 do 300 mg, pokazuje da poboljšava temeljne aspekte kognitivnih performansi, kao što su pažnja, budnost i vrijeme reakcije. U stvari, kofein je najpopularnija tvar  na svijetu koja poboljšava koncentraciju i pamćenje te olakšava učenje. 

Vi ste ono što jedete

Područje prehrambene psihijatrije usredotočeno je na razumijevanje uloge prehrane u mentalnom zdravlju. Neki su aspekti mentalnog zdravlja usko povezani s kognitivnim funkcijama - bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti očito imaju snažan utjecaj na našu kognitivnu funkciju. No i druge dijagnoze mentalnog zdravlja, poput depresije, mogu također imati značajan utjecaj na pamćenje i koncentraciju.

Prehrambena psihijatrija ima za cilj razumjeti kako prehrana može utjecati na sve ove dijagnoze i još mnogo toga. Istraživanja su pokazala da određena hrana može imati izravan utjecaj na kognitivne funkcije. Na primjer, pokazalo se da hrana bogata polifenolom (poput grožđa i borovnica) sprečava opadanje kognitivnih funkcija. Klinička ispitivanja pokazala su da konzumiranje polifenola može poboljšati smanjenje pamćenja povezanog s godinama i također poboljšati radnu memoriju i pažnju kod mlađih odraslih. 

Ne zaboravite na svoj mikrobiom

Naš mikrobiom crijeva je skup trilijuna mikroorganizama koji žive unutar našeg gastrointestinalnog trakta. Uloga ovih mikroorganizama u zdravlju i bolestima predmet je doslovno tisuće akademskih studija posljednjih godina. Tradicionalno se o mikrobiomu crijeva razmišljalo u smislu gastrointestinalnog zdravlja, ali,  sve češće, otkriveni su udaljeni organi duboko pogođeni onim što se događa s našim mikrobiomom crijeva, a mozak nije iznimka. Otkriveno je da bakterije iz crijeva proizvode kemikalije koje utječu na rast mozga, a mnogi mikrobi u crijevima zapravo proizvode iste kemikalije (neurotransmitere) koje koristi mozak.

Sve se više vidi da je dobro zdravlje crijeva važno u brojnim neurološkim i psihijatrijskim dijagnozama, uključujući kognitivno zdravlje. Iznenađujuće, pokazalo se da jedna vrsta bakterija smanjuje nakupljanje proteina što dovodi do Parkinsonove bolesti. Zdravi mikrobiom crijeva općenito se smatra mikrobno raznolikom zajednicom.

Jedan od načina da se osigura zdrav mikrobiom je održavanje raznolike prehrane. Uz to, mnogi ljudi razmatraju uzimanje dodataka živim bakterijama, poput Bio-Kult uma koji sadrži žive bakterije, ekstrakte grožđa i borovnice te cink. Pokazalo se da cink pridonosi normalnoj kognitivnoj funkciji i štiti stanice od oksidativnog stresa. Mikrobiom crijeva je područje koje se brzo razvija u kliničkim istraživanjima, a veza između crijeva i mozga trenutno je jedno od glavnih žarišta istraživanja mikrobioma. 

Knjige

IQ je mjera 'sirove' inteligencije i generalno se smatra statičkom mjerom, iako nedavna istraživanja pokazuju da to nije baš najtočnije. Jedna analiza provedena na Sveučilištu u Edinburghu pokazala je da je obrazovanje najkonzistentnija, najpouzdanija i dugotrajnija metoda podizanja IQ-a. Zapravo, jedno nedavno akademsko istraživanje pokazalo je da svaka sljedeća godina u obrazovanju može povećati IQ razinu za jedan do pet bodova. Dakle, ako ste stvarno ozbiljni u namjeri osnaživanja mozga, možda je došlo vrijeme da ponovo uzmete u udžbenik u ruke.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.