Dobar ustroj

Pismo iz Pule u Rovinj ide preko Rijeke i putuje po dva tjedna

Dubravko Grakalić / Glas Istre

foto Dejan ŠTIFANIĆ

foto Dejan ŠTIFANIĆ

U Hrvatskoj pošti odlučno tvrde kako nema kašnjenja pošiljaka u Istarskoj županiji te pozivaju građane da se požale na svaki takav slučaj: "Mogući uzrok dijela reklamacija u pravilu je izazvan nedovoljnim, nepotpunim te netočnim adresiranjem zbog čega se rokovi dostave produljuju"



Zašto kasne pisma i pošiljke poslane na adrese u Istri putem Hrvatske pošte? Čitatelji tvrde kako im pismo iz Rovinja do Pule putuje i po četrnaest dana. Jedan od razloga zbog koje listonoše usporeno donose pisma je, kako se čuje, i činjenica da pošiljke poslane iz Istarske županije najprije idu u Rijeku, a zatim se vraćaju preko Učke do primatelja. Mnogima to stvara velike probleme, posebice kada su u pitanju liječnički nalazi, otpusna pisma iz bolnice. Danas u informatičkoj eri kada je potreban jedan klik mišem za prijenos informacija neprihvatljivo je tako dugotrajno čekanje na pošiljku. Proizlazi da su pisma puno brže stizala u doba poštanskih kočija, nego danas.


Kasne računi, pa stižu kamate


Da se s Hrvatskom poštom nešto događa, duže od desetljeća znaju brojni žitelji manjih mjesta, posebno u unutrašnjoj Istri, gdje su pozatvarani mnogi mjesni poštanski uredi, ali već neko vrijeme duboka se kriza naveliko osjeća i u gradovima diljem Poluotoka te u velikoj središnjoj palači Pošte u Puli. Građani se žale da razna službena rješenja, otpusna pisma iz bolnica, račune za kreditne kartice i druge pošiljke koje ih vežu rokovima dobivaju čak 15 pa i 20 dana nakon datuma otisnutog na kuverti. Stvara im to i ozbiljne probleme, počevši od kamata na neplaćene račune pa nadalje.


U središnjoj Pošti u najvećeg istarskog grada, na najfrekventnija dva šaltera, ona za podizanje preporuka i paketa, rade tek dvije službenice u smjeni. Pred njima redovno dugački redovi, sve do ulaza u povijesno zdanje, a od službenica uprava očekuje da se, osim poštanskim uslugama, bave i ugovaranjem kablovskih, telefonskih i bankarskih paketa, prodajom knjiga, telefonskih kartica, igračaka i koječega drugoga. Nešto kao zaposlenice u kioscima. Ljudi u redu stalno negoduju a na pitanje jedne gospođe gdje može naći šefa poslovnice kojem bi prenijela svoje primjedbe i probleme u vezi poštanske službe, ponuđen joj je samo telefon za potrošače na kojem se, brzo je shvatila, javlja samo telefonska sekretarica: “ako želite… pritisnite tipku jedan” i tako redom, ali opet nudeći samo komercijalne proizvode. Nigdje živog čovjeka, ni operatera, a kamoli kakvog šefa.


Ima li pilota u avionu?




U potrazi za živima popeli smo se i na kat palače Pošte, ali do niza ureda koji su nam se ionako činili posve ispražnjenima – zaključana staklena vrata. Za sve upite morate zvati centralu u Rijeci ili Zagrebu, jedino je što smo uspjeli izvući iz nekolicine zaposlenika koji tu i tamo promaknu golemim zdanjem povijesne uglovnice na Danteovom trgu u Puli.


Prekrasnu Palaču pošte ili Palazzo delle Poste, projektanta Angiola Mazzonija iz 30-ih godina prošlog stoljeća, zadnje dvije-tri godine poštari dijele sa zaposlenicima Područnog ureda Zavoda za mirovinsko osiguranje – također javna služba, servis građanima. Poštanski šalteri stiješnjeni su u jednom krilu prizemlja, a pred njima redovno dugački redovi klijenata, sve do glavnog ulaza u zgradu. Poštari više ne zvone na vrata ni jednom, a kamoli dvaput da bi pošiljku isporučili u ruke primatelja, na pragu njegova doma, već ovaj mora za svaku preporučenu kuvertu u dugi red pred šalter (ako prije toga nađe parking u srcu grada).


Poštarska je torba sve teža pa ne čudi da je fluktuacija velika, da se natječaji za poštare ne uspijevaju popuniti, mladi brzo odustaju, odlaze i prije nego što upoznaju svoj kvart. Bolje rečeno, kvartove, jer je poštara sve manje pa pokrivaju sve veće teritorije, idu s kraja na kraj grada i, razumljivo, ne stižu ništa drugo do li ubaciti pošiljku u sandučić. A i to tjednima nakon što je odaslana jer, kako nam pojašnjavaju u Pošti, distribucijski centar za Istru sada se nalazi u Rijeci pa sve pošiljke, i one u unutaristarskom prometu, prvo putuju u Rijeku gdje ih raspoređuju i vraćaju nazad kroz Učku.


 


Slično HEP-u koji je “razvlastio” Elektroistru, premjestivši upravu u Rijeku, i Hrvatska pošta gradi svoju budućnost na četiri regionalna centra, a svi drugi, posebno rubni dijelovi zemlje ostaju bez javnih usluga i radnih mjesta. U upravi Hrvatske pošte nazivaju to optimizacijom poslovanja, a zdravorazumski bismo to nazvali rezanjem troškova i to prvo smanjivanjem broja zaposlenika, sve nauštrb potrošača, u ovom slučaju istarskih. U konačnici i nauštrb same sebe jer “stari” tromi sustav Hrvatskih pošta nema šanse u sve jačem konkurentskom okruženju. 


Hrvatska pošta tvrdi da nema kašnjenja


Na naš upit zbog čega pisma tako dugo putuju iz Hrvatske pošte, poručuju kako se pošiljke koje se šalju unutar Istarske županije idu preko distribucijskog centra Hrvatske pošte u Rijeci. Štoviše, nakon izgradnje novog poštanskog centra u Kukuljanovu, sva će istarska pošta ići primorskom rutom, a kad se dovrši golemi distribucijski centar kod Zagreba, velik dio pošte najprije će tamo na “razvrstavanje”.


U Hrvatskoj pošti odlučno tvrde kako nema kašnjenja pošiljaka u Istarskoj županiji te pozivaju građane da se požale na svaki takav slučaj: “Mogući uzrok dijela reklamacija u pravilu je izazvan nedovoljnim, nepotpunim te netočnim adresiranjem zbog čega se rokovi dostave produljuju. Operativnih i procesnih problema u Istri dakle nemamo te se poštanski promet odvija redovito, pri čemu za to područje kao i svake godine u turističkoj sezoni imamo povećan broj razglednica ali i korisnika-turista u poštanskim uredima.”


U Istri više nema mjesta gdje bi se pošta mogla sortirati, kažu o odnosima s javnošću Hrvatske pošte, potvrđujući da pošiljka poslana, primjerice, iz Pule u Rovinj ide preko Rijeke. Sve se pošiljke dopremaju u riječki distribucijski centar, jedan od četiri u državi, te se potom, u pošti tvrde bez kašnjenja, upućuju primateljima. 


“Hrvatska pošta ima šest grupa područja još od 2009. godine kad smo optimizirali procese i ustroj tvrtke ukinuvši 22 “središta pošta” a koja su pratila županijski ustroj. Svaka grupa područja obuhvaća nekoliko županija. Glavni distribucijski centri su u Zagreb, Rijeka, Split i Osijek. Kako bismo još bolje optimizirali procese, gradit će se distribucijski centar u Kukuljanovu. Ove smo godine započeli s najvećom kapitalnom investicijom Hrvatske pošte, gradnjom novog sortirnog centra na ulazu u Veliku Goricu u blizini međunarodne zračne luke,” pojašnjava Davor Jakovac iz Korporativnih komunikacija Hrvatske pošte.


Izgradnja velikog distributivnog središta najveće je ulaganje koje je Hrvatska pošta ima u ovom stoljeću. Procjena ukupne vrijednosti investicije iznosi 345 milijuna kuna i ta je investicija kapitalna za Hrvatsku poštu, ali i za razvoj logističkih kapaciteta za cijelu Hrvatsku. Vrijednost ugovorenih radova za gradnju novog sortirnog centra iznosi 155 milijuna kuna.