Arapaima

Najveća slatkovodna riba na svijetu razvila prirodnu “neprobojnu vestu”: “Vrlo su napredne”

P. N.

FOTO/Wikipedija

FOTO/Wikipedija

Evolucionarna utrka u kojoj predatori razvijaju načine za ubojstvo svog plijena (poput oštrih zuba), također je utrka u kojoj ostale životinje pokušavaju pronaći načine na koje će preživjeti.



Jedna od najvećih slatkovodnih riba na svijetu ima prirodnu “neprobojnu vestu” koja joj pomaže preživjeti u opasnim vodama rijeke Amazone, prenosi MSN. Njihove fleksibilne ljuskice im omogućuju obranu od svirepih piranja.


Istraživači sa kalifornijskih fakulteta San Diego i Berkley ovog su tjedna opisali jedinstvenu strukturu i impresivna svojstva kožnog oklopa ribe nazvane arapaima. Ljuskice kod ove ribe sadrže sve najbolje značajke neprobojnih vesti, ali elementi su bolje integrirani u čvrst komad kombinacijom fleksibilnosti i nepristupačnosti. Znanstvenici kažu da njihova otkrića mogu poboljšati razvoj ljudskih neprobojnih prsluka te doprinijeti u zračnom i svemirskom dizajnu.


Arapaime mogu narasti do tri metra i težiti oko dvjesto kilograma. Ova vrsta ribe može udisati zrak i preživjeti do jedan dan izvan vode, a nastanjena je u rijekama Brazila, Guyane i Perua. Spomenuta su staništa dom piranjama koje su poznate po vrlo oštrim zubima, nevjerojatnom snagom ugriza i smrtonosnim pohodom na hranu.




Evolucionarna utrka u kojoj predatori razvijaju načine za ubojstvo svog plijena (poput oštrih zuba), također je utrka u kojoj ostale životinje pokušavaju pronaći načine na koje će preživjeti. Jedan od primjera prilagodbe za preživljavanje su kožni oklopi koje tijekom vremena viđamo kod različitih vrsta riba, dionosaura i sisavaca.


“Tako lagani i čvrsti materijali poput ribljih ljuski su vruće teme koje pokušavaju dostići znanstvenici za materijale”, kaže Wen Yang, jedan takav znanstvenik s kalifornijskoga Sveučilišta koji je i vodio ovu studiju. 


“Istina je da prirodni oklop ima sličnosti s umjetnim štitnicima za tijelo zbog sličnog sistema preklapanja ljuski. No, prirodan oklop kakvog vidimo kod ove ribe je čvršći i puno lakši, bez da utječe na fleksibilnost i pokretnost tijela. Sjetite se da se riblje ljuske razvijaju stotinama milijuna godina i vrlo su napredne”, zaključuje Yang.


FOTO/Wikimedia Commons


FOTO/Wikimedia Commons



Istraživači su nad ljuskama napravili i laboratorijska ispitivanja. Otkrili su da ljuske imaju vanjski sloj od minerala koji sprječava penetraciju, a vezan je čvrstim no fleksibilnim slojem kolagena, što je glavni strukturni protein u koži i ostalim povezujućim tkivima u organizmu. Ta struktura znači da ljuske mogu biti deformirane u slučaju ugriza piranje, ali ne mogu se probušiti, slomiti niti raspasti, zbog čega ribu štite od ozljeda. 


“Bili smo u mogućnosti vidjeti kako se kolagenska vlakna defomoriraju bez katastrofalnog promašaja, uključujući mehanizme uvijanja, savijanja, klizanja, istezanja i odlaganja”, dodaje Yang, a prenosi MSN.