LOL, BT, FYI, BFF...

HIJEROGLIFI DIGITALNE GENERACIJE Šifrirano izražavanje mladih na društvenim mrežama

Kim Cuculić



OMG, LOL, BT, FYI, BFF – skraćenice su koje zvuče poput naziva za međunarodne organizacije, a zapravo je to suvremeni način na koji komuniciraju mladi. Internet-pričaonice, slanje SMS-ova, razgovori na globalnim mrežama ubrzali su misao i rečenice, a vokabular djece sveo se na tek nekoliko stotina riječi. U doba računala i mobitela tinejdžeri sve češće koriste kratice kojima žele skriti o čemu razgovaraju. Problem je što roditelji ne znaju akronime (kratice složene od početnih slova ili slogova nekog naziva od više riječi), kojima se služi današnja Facebook generacija kako bi svoje poruke zatajila od roditelja. Kratice su čak do te mjere prisutne da su neke, osobito u tinejdžerskom slengu, ušle i u svakodnevni govor.


Većina kratica ima podrijetlo u engleskom jeziku, a roditelji ponekad nisu ni svjesni što se sve krije na internetu. Smisao skraćenica je da se iskaže što više informacija uz pomoć minimalnog broja znakova. Neki upozoravaju da se jezik ozbiljno kvari pod najezdom instant komunikacije i anglicizama. Danas se čak govori o internetskoj »pismenosti«, bez koje bi se dobar dio razgovora mladih teško mogao razumjeti. Gotovo šifrirano izražavanje osim što zbunjuje roditelje, postaje trajni i sastavni dio sve siromašnijeg govora novih generacija. Tako je super – sup, hvala je – tenks, dok izraz zbunjenosti, iznenađenja, zgroženosti ili očaja staje u TF, uzvik oduševljenja u OMG, a spava mi se i dosadno mi je objašnjava – ZZZ. Gomila izraza prevedena je u kul, trip, help, pliz, pi-ar, sejl, luk, šop, dejt i čet.


Sleng je kao uobičajeni i neodvojivi dio kulture uvijek bio svojstven mladima, međutim novi govor nema vremena za živopisan žargon, umetnute rečenice, dugačke sintagme, a sve je manje riječi dužih od dva sloga. To se objašnjava kao produkt digitalnog doba, ere interneta, vremena društvenih mreža, nedostatka vremena, uštede energije i suvremenog načina života. Argo je francuski termin za šatrovački govor. U početku je značio udruženje »skitnica i probisvijeta«, a od kraja 17. stoljeća odnosi se na govor prosjaka, skitnica, lopova i svih onih koji žive na margini društva. Oni stvaraju poseban, tajni jezik, nerazumljiv za neupućene.


Jezik klasa i grupa




Do 19. stoljeća je autonoman i zatvoren zbog društvene izoliranosti onih koji ga upotrebljavaju, a od 19. stoljeća prodire i u književnost. Danas argo nije samo oblik vulgarnog jezika, već specifičan jezik kojim govore ljudi određene društvene sredine, klase, grupe, profesije, tako da postoje sleng ili žargon kulturnih slojeva društva: umjetnika, učenika, studenata, pa i mafije. Sleng predstavlja izobličavanje riječi oduzimanjem slogova ili dodavanjem prefiksa i sufiksa, i mijenjanje njihova značenja. U članku koji je nedavno objavljen na www.globalnews.ca objašnjava se da je pisana komunikacija između djece i tinejdžera danas prerasla u konfuznu mješavinu akronima i emotikona, što neupućene podsjeća na teško čitljive hijeroglife.



OMG – Oh, My God (O, moj Bože)LOL – Laughing Out Loud (smijati se glasno)FYI – For Your Information (za tvoju informaciju)BFF – Best Friends Forever (zauvijek najbolji prijatelji)POS – Parents Over Shoulder (roditelji iznad ramena)P911 – Upozorenje na roditeljaCD9 – Code 9 (roditelj u blizini)5 – Pričekaj nekoliko minuta, roditelj u sobi55 – Zrak je čist99 – Roditelji su otišliAITR – Adult In The Room (odrasli u prostoriji)BIH – Burn In Hell (gori u paklu)H8 – mržnjaASL – Age/Sex/Location (godine/spol/lokacija)MIRL – Meet In Real Life (nađimo se u stvarnom životu)W2M – Want To Meet (želiš li se naći sa mnom)PAL – Parents are listening (roditelji slušaju)1174 – Meet at a party (nađimo se na zabavi)FAM – Odnosi se na nekoga tko je blizak prijateljBASIC – Koristi se za nekoga koga se smatra dosadnom osobom


Zato je važno da se i roditelji upoznaju s ovim trendom i opasnostima koje prijete s društvenih mreža. Titania Jordan, koja radi sa softverskim programom koji detektira i upozorava na potencijalno opasne razgovore među djecom putem mobitela i interneta, kaže da je iznenađena da veliki broj roditelja ne zna što je primjerice Netflix (pružatelj ‘video na zahtjev’ servisa dostupan korisnicima širom svijeta). Spomenuti softverski program može signalizirati roditeljima da s djecom nešto nije u redu, da su usamljena ili da pate zbog nekih drugih problema. U nekim slučajevima, ovaj program doslovno je djeci spasio život.


Ovakav način kontroliranja mladih može djelovati poput zadiranja u njihovu privatnost, međutim stručnjaci smatraju da roditelji trebaju biti upoznati s time s kim njihovo dijete komunicira i da bi o tome trebali razgovarati. Neki od stručnjaka u području jezika upozoravaju da je riječ o posljedici nerada, nečitanja i površnosti u cjelokupnom obrazovnom sustavu. Djeca sve manje čitaju knjige, rječnik im je sve siromašniji i nedostaje im vještina u izražajnim mogućnostima. S druge strane, ima profesora književnosti koji smatraju da situacija nije tako strašna, jer uvijek postoje djeca koja su zainteresirana za učenje i čitanje. Jedna profesorica ističe da je vrlo liberalna prema internetskoj komunikaciji. Za mnoge riječi, naime, ne postoji sinonim u hrvatskom jeziku, dok su sve te skraćenice i internetski izrazi ipak ono što je na površini i nema veze sa suštinskom pismenošću. U tekstu objavljenom na www.srednja.hr, autor Ivan Božić podsjeća da razvoj komunikacijskih tehnologija, snažna američka glazbena i filmska produkcija, te hrvatski obrazovni sustav unutar kojeg se engleski uči već od vrtića, utječu na sve veću prisutnost engleskih riječi unutar hrvatskog vokabulara.

– Jezik je kulturna kategorija koja se kontinuirano mijenja. Razlozi mogu biti izvanjezični poput migracija, prometa, trgovine, teritorijalnih osvajanja. Jezični razlozi promjena su potreba za imenovanjem novih predmeta, pojmova i ideja. U zadnjih 60 godina promjene sve više diktira engleski kao najutjecajniji jezik, te mnogi jezici nove pojmove preuzimaju iz njega. Snažan utjecaj ostvaruje i na hrvatski jezik, te riječi engleskog podrijetla danas zauzimaju 40 posto ukupnog broja novotvorenica.


Nezaustavljivo širenje anglizama


U hrvatskom slučaju širenju anglizama pridonose i opće okolnosti poput obrazovnog sustava unutar kojeg se engleski počinje učiti već od vrtića, sveprisutnost interneta, na kojem je 80 posto svih sadržaja na engleskom jeziku, kao i konzumacija sadržaja američke popularne kulture, od kojih danas i da želimo, ne možemo pobjeći. Zanimljivo je da za razliku od nekoliko slučajeva iz prošlosti gdje je na teritoriju Hrvatske nametan određeni jezik poput mađarskog, njemačkog ili talijanskog, engleski nitko ne nameće, nego postaje poželjno znati ga radi prestiža, a i ekonomskih probitaka. Na promjene u jeziku od starosnih skupina najviše utječu mladi, srednjoškolci i studenti, osobito iz urbanih sredina. Oni se kroz uvođenje jezičnih novina žele getoizirati, odnosno jedinstvenim izričajem izdvojiti od ostatka društva. Najbolje su upućeni u tehnološke inovacije, zainteresirani su za globalne trendove, kojima je ishodište SAD, prema tome i engleski jezik. Engleski jezik osobito je prisutan u određenim područjima poput računalstva i interneta, stila življenja (samo područje sve češće nazivamo engleskim ‘lifestyle’), zatim, sporta, glazbe i filma – piše Božić.