OMG, LOL, BT, FYI, BFF – skraćenice su koje zvuče poput naziva za međunarodne organizacije, a zapravo je to suvremeni način na koji komuniciraju mladi. Internet-pričaonice, slanje SMS-ova, razgovori na globalnim mrežama ubrzali su misao i rečenice, a vokabular djece sveo se na tek nekoliko stotina riječi. U doba računala i mobitela tinejdžeri sve češće koriste kratice kojima žele skriti o čemu razgovaraju. Problem je što roditelji ne znaju akronime (kratice složene od početnih slova ili slogova nekog naziva od više riječi), kojima se služi današnja Facebook generacija kako bi svoje poruke zatajila od roditelja. Kratice su čak do te mjere prisutne da su neke, osobito u tinejdžerskom slengu, ušle i u svakodnevni govor.
Većina kratica ima podrijetlo u engleskom jeziku, a roditelji ponekad nisu ni svjesni što se sve krije na internetu. Smisao skraćenica je da se iskaže što više informacija uz pomoć minimalnog broja znakova. Neki upozoravaju da se jezik ozbiljno kvari pod najezdom instant komunikacije i anglicizama. Danas se čak govori o internetskoj »pismenosti«, bez koje bi se dobar dio razgovora mladih teško mogao razumjeti. Gotovo šifrirano izražavanje osim što zbunjuje roditelje, postaje trajni i sastavni dio sve siromašnijeg govora novih generacija. Tako je super – sup, hvala je – tenks, dok izraz zbunjenosti, iznenađenja, zgroženosti ili očaja staje u TF, uzvik oduševljenja u OMG, a spava mi se i dosadno mi je objašnjava – ZZZ. Gomila izraza prevedena je u kul, trip, help, pliz, pi-ar, sejl, luk, šop, dejt i čet.
Sleng je kao uobičajeni i neodvojivi dio kulture uvijek bio svojstven mladima, međutim novi govor nema vremena za živopisan žargon, umetnute rečenice, dugačke sintagme, a sve je manje riječi dužih od dva sloga. To se objašnjava kao produkt digitalnog doba, ere interneta, vremena društvenih mreža, nedostatka vremena, uštede energije i suvremenog načina života. Argo je francuski termin za šatrovački govor. U početku je značio udruženje »skitnica i probisvijeta«, a od kraja 17. stoljeća odnosi se na govor prosjaka, skitnica, lopova i svih onih koji žive na margini društva. Oni stvaraju poseban, tajni jezik, nerazumljiv za neupućene.
Jezik klasa i grupa
Do 19. stoljeća je autonoman i zatvoren zbog društvene izoliranosti onih koji ga upotrebljavaju, a od 19. stoljeća prodire i u književnost. Danas argo nije samo oblik vulgarnog jezika, već specifičan jezik kojim govore ljudi određene društvene sredine, klase, grupe, profesije, tako da postoje sleng ili žargon kulturnih slojeva društva: umjetnika, učenika, studenata, pa i mafije. Sleng predstavlja izobličavanje riječi oduzimanjem slogova ili dodavanjem prefiksa i sufiksa, i mijenjanje njihova značenja. U članku koji je nedavno objavljen na www.globalnews.ca objašnjava se da je pisana komunikacija između djece i tinejdžera danas prerasla u konfuznu mješavinu akronima i emotikona, što neupućene podsjeća na teško čitljive hijeroglife.
Zato je važno da se i roditelji upoznaju s ovim trendom i opasnostima koje prijete s društvenih mreža. Titania Jordan, koja radi sa softverskim programom koji detektira i upozorava na potencijalno opasne razgovore među djecom putem mobitela i interneta, kaže da je iznenađena da veliki broj roditelja ne zna što je primjerice Netflix (pružatelj ‘video na zahtjev’ servisa dostupan korisnicima širom svijeta). Spomenuti softverski program može signalizirati roditeljima da s djecom nešto nije u redu, da su usamljena ili da pate zbog nekih drugih problema. U nekim slučajevima, ovaj program doslovno je djeci spasio život.
– Jezik je kulturna kategorija koja se kontinuirano mijenja. Razlozi mogu biti izvanjezični poput migracija, prometa, trgovine, teritorijalnih osvajanja. Jezični razlozi promjena su potreba za imenovanjem novih predmeta, pojmova i ideja. U zadnjih 60 godina promjene sve više diktira engleski kao najutjecajniji jezik, te mnogi jezici nove pojmove preuzimaju iz njega. Snažan utjecaj ostvaruje i na hrvatski jezik, te riječi engleskog podrijetla danas zauzimaju 40 posto ukupnog broja novotvorenica.
Nezaustavljivo širenje anglizama