Mladići su u većoj mjeri iskoristili nešto od prije iz ormara – 25 % mladića nije investiralo u novo odijelo, nego je iskoristilo postojeće, dok je isto napravilo svega 5 % djevojaka
Jesu li bili dio ‘najluđe noći svoje mladosti’ i koliko su izdvojili za maturalnu večer, istražio je portal EduCentar u istraživanju u kojem je sudjelovalo skoro 150 ispitanika. Poklone je dobilo čak 82 % ispitanika, a neki su postali i vlasnici automobilaČak 90 % ispitanika bilo je na svojoj maturalnoj večeri. Za razliku od njih, 10 % ih nije prisustvovalo večeri jer nisu bliski sa svojim kolegama ili nemaju potrebna financijska sredstva. Većina ispitanika (63 %) imala je maturalnu večer u hotelu, dok ih je 28 % imalo u restoranu. Svega 2 % ispitanika proslavilo je završetak srednjoškolskog obrazovanja u kafiću.Što se troškova same večere tiče, najviše ispitanika (40 %) izdvojilo je do 400 kuna. Više od 600 kuna potrošilo je 21 % ispitanika, dok ih je 20 % izdvojilo do 600 kuna. Do 200 kuna na večeru potrošilo je najmanje ispitanika, njih 19 %. Kada su u pitanju modne kombinacije, većina ih je (68 %) kupila novu haljinu odnosno odijelo. Tek 10 % ispitanika iskoristilo je neku staru kombinaciju iz ormara, a 6 % je odjeću/obuću za maturalnu večer posudilo. Očekivano, mladići su u većoj mjeri iskoristili nešto od prije iz ormara – 25 % mladića nije investiralo u novo odijelo, nego je iskoristilo postojeće, dok je isto napravilo svega 5 % djevojaka. Prilikom kupnje odjeće, mladići su trošili više. Djevojke su za svoju modnu kombinaciju u prosjeku potrošile 606 kuna, a mladići 726 kuna. Po pitanju dodatnih usluga, djevojke su ih daleko više koristile nego mladići, i to većinom usluge frizera i vizažista. Ukupan trošak maturalne večeri u prosjeku iznosi 1406 kuna, a prema spolu nema većih razlika. Poklon od svojih roditelja i rodbine dobilo je čak 82 % ispitanika, najčešće nakit, dok jedna djevojka navodi da je dobila ‘stari automobil’.
Na pitanje što im je srednjoškolsko obrazovanje zaista donijelo, podjednaki broj ispitanika odgovara nove vještine i znanja (53 %) te nova prijateljstva (53 %). Srednju školu kao orijentir za daljnje obrazovanje navodi 45 % ispitanika, dok za 16 % završetak srednje škole znači priliku za zaposlenje. Čak 10 % ispitanika bira ljubav kao najveće ‘bogatstvo’ stečeno tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Zaključno, ispitanici se ne slažu s izrazom da je matura ‘ispit zrelosti’. U komentarima navode ‘da pravi ispit dolazi tek kasnije, na fakultetu ili na samom tržištu rada’, ali i da ‘položena matura nikako ne znači zrelost, ali vodi k tome’.
