Svestrani kreativac

UMJETNOST U DRVU Andrej Grgurić iz Ravne Gore duborezima krati dane

Karolina Krikšić

Najveći izazov bio mi je napraviti tetrijeba u drvu trešnje, radio sam i u hrastu, a lipa se pokazala najzahvalnijom – Andrej Grgurić / Foto Vedran KARUZA

Najveći izazov bio mi je napraviti tetrijeba u drvu trešnje, radio sam i u hrastu, a lipa se pokazala najzahvalnijom – Andrej Grgurić / Foto Vedran KARUZA

U kući, baš kao i u samoj radionici, ne manjka njegovih radova koji prikazuju zanimljive i karakteristične trenutke u životu šumskih životinja, no do sada ih nikad nije izložio, niti, kaže, razmišlja o tome. Dobar dio napravio je kako bi ih darovao, no prije svega da bi ispunio slobodno vrijeme koje se pojavljuje samo zimi



Što Goranima istovremeno zadaje puno posla i obilje zabave? Drvo, naravno! Potvrđuje nam to i Andrej Grgurić iz Ravne Gore koji je tijekom ove zime opet dobar dio svog slobodnog vremena proveo u radionici izrađujući – duboreze.


– Što me inspirira? Pa, najviše dosada, govori nam ovaj kreativac koji se za ovu tehniku urezivanja ili izradu reljefa odabranog motiva u tvrdoj i ravnoj površini počeo zanimati još u osnovnoj školi.


Oduvijek je, kaže, volio crtati, pa je tako crtao i na drvu, a kao 12-godišnjak počeo je izrađivati reljefe. Baš kao i tada, kad je tek počinjao, i danas, radi bez nekih konkretnih uputa i korisnih savjeta majstora duboreza. Nitko se u njegovoj obitelji ovime nije prije njega bavio, a on se uvijek oslanjao samo na intuiciju.




Dobar alat jamac je užitka u radu / Foto Vedran KARUZA


Dobar alat jamac je užitka u radu / Foto Vedran KARUZA



– Puno je Gorana koji se ovime bave, neki i profesionalno. Ja uglavnom gledam njihove radove i nastojim napraviti što bolje.


Motiv odbacivanja rogova / Foto Vedran KARUZA


Motiv odbacivanja rogova / Foto Vedran KARUZA



A dok gledamo njegova radove što ih je napravio bilo kao 16-godišnjak ili one najnovije, nastale dvadeset godina kasnije, razmišljamo kako bi se o njima moglo puno toga reći, ali ne i da su amaterski. Dakako, Grgurić ih gleda drugim, (pre)kritičnim očima, pa priznaje da su brojni reljefi završili u – peći.


Omiljena lipa


– Ponekad drvo pukne pa mi se ne da popravljati, ponekad nisam zadovoljan kako je ispalo to što sam zamislio…, objašnjava ovaj rođeni Delničanin koji posljednjih godina živi u rodnom mjestu svoje bake.



I nas je iznenadila lakoća kojom Grgurić urezuje drvo, tim više što mu nitko nije pokazao kako se to radi niti mu dao kakav koristan savjet. No u razgovoru otkrivamo da duborez nije jedini kreativni hobi kojim se bavi.


– Sviram harmoniku – melodijsku i dijatoničku. Osnovno što se tiče sviranja naučio me je djed, a kasnije sam opet sam sve »lovio«, govori Grgurić koji je jedno vrijeme svirao i Ausswinkl muzikantima, u prvoj postavi tog sastava.


I danas rado svira, onako za svoj gušt, a osim harmonike, voli i fotografiju. Iako je često u šumi, kaže da nije imao sreće susreti divlje životinje kad je uz sebe imao fotoaparat, no objektivom je uhvatio brojne zanimljive ravnogorske kutke.


Nema sumnje, pravi kreativac kojega u njegovim hobijima podržava supruga Mirela, a i mala Ida će imati što naučiti od tate!



Najviše radi u drvu lipe koje je, kaže, istovremeno dovoljno mekano za obradu i dovoljno otporno na pucanje. Dakako, iz znatiželje se okušao izraditi duboreze u gotovo svim dostupnim vrstama drva.


– Možda mi je najveći izazov bio napraviti tetrijeba u drvu trešnje, radio sam i u hrastu, a lipa se pokazala najzahvalnijom, kako zbog tvrdoće, tako i zbog teksture jer nema upadljivih godova koji bi poslije eventualno dominirali duborezom, pojašnjava Andrej Grgurić koji je, što se više posvećivao ovom hobiju, postepeno i opskrbljivao sve kvalitetnijim alatom. Ključan je set dlijeta čija cijena doseže i nekoliko stotina eura, zatim kvalitetan brus i drveni čekić, a pomoći će i standardni alat za hobističku obratu drva – hoblić, pilica, cirkularić – koji se koristi za minimalnu obradu daske, prije samog crtanja.


Što se Grgurića tiče, motivi su dobro poznati i neiscrpni – šumske životinje. S obzirom na još jedan njegov hobi – planinarenje – »modeli« su mu itekako poznati. Iako je većinu životinja imao prilike vidjeti uživo, ne libi se napraviti i one koje nije imao prilike osobno upoznati, poput tetrijeba.


Medvjed u izradi


Njegova ljubav prema crtanju potječe još iz djetinjstva, no s vremenom je postala dominantna ona prema drvu pa ovaj šumarski tehničar, danas zaposlen u drvoprerađivačkoj industriji, više uživa u samom urezivanju drva. Upravo stoga, priznaje, motive ponekad sam nacrta, a ponekad ih jednostavno – precrta.



Iako se duborezom aktivno bavi samo zimi, za taj se period dugo i pomno priprema. Naime, Grgurić koristi svaku priliku za odabir pogodnih dasaka koje onda godinu-dvije suši kako bi na njima mogao raditi duboreze.


– Kad spremamo drva ili netko od prijatelja i poznanika kad sruši lipu – uvijek se nađe neki lijepi komad koji mogu koristiti na duborez. Važno je da da nema pukotine ili kakve kvrge, objašnjava svestrani umjetnik-amater i napominje da solidnu zalihu uvijek ima.


– Ne radim puno duboreza, pa mi puno dasaka ni ne treba, zaključuje.



U kući, baš kao i u samoj radionici, ne manjka njegovih radova koji prikazuju zanimljive i karakteristične trenutke u životu šumskih životinja, no do sada ih nikad nije izložio, niti, kaže, razmišlja o tome. Dobar dio napravio je kako bi ih darovao, no prije svega kako bi skratio duge zimske dane. Trenutačno je u izradi jedan medvjed, najčešći motiv su mu jeleni koji ga fasciniraju svojim rogovima, a nerijetko se uputi u šumu kako bi pronašao one odbačene.


Iako je položio lovački ispit, ne ide u lov i ne smatra se lovcem, a što se novih izazova tiče, razmišlja o naivnim motivima – sviračima, konjima, kolima…


– To će doći na red kad budem imao više vremena, najavljuje pomalo se odjavljujući od duboreza. Naime, dolaskom proljeća, dolaze i brojne obveze oko kuće, u tijeku je i uređenje stana, tako da će duborezi za koje mu je po primjerku potrebno i do 20-ak radnih sati (više ili manje, ovisno o dimenzijama), pričekati do jesenskih kiša i hladnog zimskog perioda.