Grad: Rijeka
Danas: 10° vedro
Sutra: 2° 15° djelomično oblačno
20. veljače 2017.
Obrazovna filozofija

Tajna uspjeha škola u Finskoj: 'Svakih deset godina obrazovanje treba prilagoditi realnosti'

Foto Goran Stanzl / PIXELL
Foto Goran Stanzl / PIXELL
Autor:
Objavljeno: 29. rujan 2016. u 8:28 2016-09-29T08:28:54+02:00

Načelo je da se djecu ne preopterećuje učenjem prerano, da što više koriste maštu i da imaju dovoljno  vremena  razumjeti i usvojiti vještine i znanja koja stječu u školi. Učenje treba biti poticajno i motivirajuće te kod učenika pobuditi znatiželju

ZAGREB  Aktualna reforma kurikuluma u Finskoj, jednoj od država s najboljim obrazovnim sustavima u svijetu, vodi se načelom da se djecu ne preopterećuje učenjem prerano, da što više koriste maštu i da imaju dovoljno vremena da razumiju i usvoje nove vještine i znanja koja stječu u školi. »Cilj nam je maksimalizirati potencijal svakog pojedinog djeteta, a svakom učeniku omogućiti da iskusi uspjeh«, objasnila je neke od elemenata finske reforme Marjaana Manninen, savjetnica za obrazovanje u finskom Nacionalnom odboru za školstvo, na konferenciji »Što o obrazovanju možemo naučiti od Finske?« održanoj jučer u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM).

Finska je obrazovna filozofija učiniti školsko učenje poticajnim i motivirajućim, a kod učenika pobuditi znatiželju. Tako se djecu motivira da ne uče za ocjene ili u strahu od kazne, nego da bi nešto korisno naučili, a ne uči se samo u učionicama, nego u različitom okruženju, mnogo je terenske nastave... Finska je satnica s godišnjim fondom od ukupno 222 sata među najkraćima u Europi, ali su rezultatima u svjetskom vrhu. 

Podrška, ne kontrola

– Važan nam je proces učenja, a ne ispitivanje. Podrška učeniku, a ne kontrola. Svakom učeniku pruža se podrška koliko god treba, u skladu s potrebama učenika – ističe Manninen. Od 1970. godine do danas, Finska je prošla pet obrazovnih reformi, sve redom prema većoj decentralizaciji obrazovnog sustava. Posljednja je započela 2012. godine, završava ove, a također je usmjerena na veću decentralizaciju sustava, pa se okvirni kurikulum sve više bavi davanjem pedagoških smjernica školama, a ne izričitih uputa o tome što će, kako i kada učiti.

– Svijet, društvo i tržište rada mijenjaju se toliko brzo da svakih deset godina treba prilagoditi obrazovanje životnoj realnosti. Treba mijenjati motivaciju za učenje, osnažiti kontinuirano cjeloživotno obrazovanje, više uključiti informacijske tehnologije. Zadatak je škole osigurati veću uključenost đaka, svrhovitost učenja, a zadatak je učitelja usmjeriti učenike da se obrazuju tijekom čitavog života – objašnjava finska savjetnica, koja posebno važnim elementom smatra cijenjenost učiteljske struke u toj zemlji.

Novi pravci

U posljednjem reformskom valu, nastava sociologije i povijesti dobila je  veću satnicu, a uvedeno je i više sati glazbenog, likovnog i tjelesnog odgoja. U višim razredima osnovne škole kriteriji rastu, a od učenika se očekuje više kreativnosti i odgovornosti. Razmišlja se  o reformi građanskih i kulturnih kompetencija, poboljšanju izražavanja, boljoj interakciji, poduzetničkim vještinama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Grupa Jadranka potražuje sezonske zaposlenike
Vrhunski hoteli na otoku Lošinju u pripremama za sezonu 2017.

Grupa Jadranka potražuje sezonske zaposlenike