Glavata želva je mesojed, a hrani se raznim vrstama morskih životinja
Kameru je postavio tim udruge Šibenik Meteo zajedno sa znanstvenicima Zavoda za istraživanje mora Instituta »Ruđer Bošković«. Glavata želva je rijetka i ugrožena morska kornjača i jedini je gmaz koji naseljava Sredozemno i Jadransko more
Podvodna kamera na Martinskoj, koju je postavio tim udruge Šibenik Meteo zajedno sa znanstvenicima Zavoda za istraživanje mora Instituta »Ruđer Bošković« (IRB), u sedam dana otkako je puštena u rad, postala je vrijedan izvor informacija o životinjskom i biljnom morskom svijetu. Posljednja koja je razveselila znanstvenike bila je snimka glavate želve, rijetke i ugrožene morske kornjače i jedinog gmaza koji naseljava Sredozemno i Jadransko more. Odrasle jedinke ove vrste dostižu duljinu oklopa i do 110 cm i tjelesnu težinu do 115 kg. Ime je dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima.
Najveći dio svoga života glavate želve provode u pelagičkom staništu. Na obalu izlaze samo ženke radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli život. Malo je poznato da je upravo Jadran jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta glavate želve u Sredozemlju. Nadolaskom zime i padom temperature mora morske kornjače smanjuju svoju aktivnost i povlače se na morsko dno gdje, smatra se, prezimljuju ukopane u pijesak i mulj.
Populacija koja naseljava Jadran dio je populacije koja se razmnožava u Grčkoj. Procijenjeno je da u cijeloj mediteranskoj populaciji ima oko 5.000 spolno zrelih ženki. Glavata želva je mesojed, a hrani se raznim vrstama morskih životinja: spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena.
Fotografije su napravljene softwareom koji prati video i registrira promjene, a razvio ga je dr. sc. Dario Omanović iz Laboratorij za fizičku kemiju tragova IRB-a. Kamera je instalirana u podmorju Martinske kod Šibenika na dubini od 5 metara, a zajednički projekt udruge Šibenik Meteo i znanstvenika IRB-a je financijski potpomognula i Turistička zajednica Grada Šibenika.
Planovi za realizaciju ovog projekta pokrenuti su još prošle godine, međutim zbog nedovoljnih financijskih sredstava odgođeni su za ovu godinu. Za realizaciju projekta utrošeno je gotovo 180 metara različitih kablova, zaštite i izolacije. Cijeli sustav osmislili su i realizirali Marin Brajković i Darko Begić iz udruge Šibenik Meteo te Neven Cukrov iz IRB-a.
