Trgovci organima ciljaju na najsiromašnije

Ponuda na crnom tržištu: Doniraj bubreg i kupi novi iPad

Barbara Čalušić

Na ilegalnom tržištu bubrezi čine oko tri četvrtine udjela. Porast bolesti poput dijabetesa i visokog krvnog tlaka uzrokuje veliku potražnju koju ne mogu pratiti regularni i legalni transplantacijski programi



Prema pisanju britanskog Guardiana, trgovina ljudskim organima u značajnom je porastu: stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) upozoravaju da je na crnom tržištu godišnje u optjecaju oko 10.000 organa. 


Dokazi koje je prikupila mreža liječnika diljem svijeta govore u prilog činjenici da zbog porasta brojnih kroničnih bolesti poput dijabetesa trgovina organima poprima sve veće razmjere. 


Crno tržište ljudskih organa odvija se izvan Europe i općenito izvan razvijenih zemalja koje desetljećima rade na promoviranju plemenite ideje anonimnog donorstva. Riječ je uglavnom o azijskim zemljama poput Kine, Indije i Pakistana gdje cijena organa poput bubrega ponekad može dosegnuti 200.000 američkih dolara. Organizirana mafija kandidate za prodaju bubrega u pravilu pronalazi među najranjivijim društvenim skupinama gdje pojedinac koji je pristao na takav potez za svoj organ dobiva oko 5.000 američkih dolara.




Guardian se poziva na prošlotjedno uhićenje koje je obavila izraelska policija gdje je deset osoba, među kojima ima liječnika, uhićeno zbog sumnje da pripadaju međunarodnom lancu trgovine organa. Slični lanci koji uključuju i druge oblike kriminala otkriveni su i u Indiji i u Pakistanu. 


Taoci bogatih


Gotovo nevjerojatno zvuči slogan na kojeg su naišli novinari Guardiana u potrazi za preprodavačima organa: »Doniraj organ i kupi novi iPad«. Ovaj preprodavač iz Kine voljan je za bubreg ponuditi 2.500 dolara. Cjelokupna operacija može biti obavljena u roku od deset dana. 


U SZO-u tvrde da je ovakvo stravično razaranje jednog od najplemenitijih činova suvremenog čovječanstva i medicine produkt velikog jaza i nejednake raspodjele dobra. U tom jazu zdravi, ali siromašni i očajni postaju taoci bogatih i bolesnih koji ovo crno tržište održavaju živim. 



Poznato je da je transplantacija organa jedno od vrhunskih dostignuća suvremene medicine, ali i ljudske plemenitosti i solidarnosti. Stručnjaci već niz godina upozoravaju da se svaki poremećaj i afera u zdravstvu najprije loše odrazi na transplantacijske programe uzrokujući njihov rapidan pad. A ti su programi zbog nesebične ljubavi anonimnih darivatelja mnogima spasili živote. I to iz jednostavnog razloga: jer su svi sudionici vjerovali u ono što se nalazi u temelju transplantacijske medicine, a to je da je svaki život neprocjenjiv.



Ilegalna trgovina organa bila je u opadanju između 2006. i 2007. godine. U to vrijeme transplantacijski turizam je bio padu – kaže Luc Noel, liječnik SZO i šef odjela za praćenje trendova u donacijama organima. 


Ipak, trgovina organima ponovo raste. Za to imamo sve više dokaza. Raste potreba za transplantacijama, kao i velikim profitom. To je konstantna borba, ulozi su veliki, ilegalan profit koji se može ostvariti je golem i iskušenje za sve sudionike tu – kaže Noel. 


Nedostatak zakonske regulative u pojedinim zemljama omogućava trgovinu organima, smatra Noel. Prema njegovim riječima, na crnom tržištu organa bubrezi čine oko tri četvrtine udjela. Porast bolesti poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti uzrokuje veliku potražnju za bubrezima koju ne mogu pratiti regularni i legalni transplantacijski programi. 


Podaci SZO-a govore da je u 2010. godini obavljeno 106.879 transplantacija, što legalnih, što, nažalost, i ilegalnih. Od toga je 73.179 obavljeno transplantacija bubrega. Zabrinjavajuće je upozorenje koje stiže iz SZO-a: 106.879 obavljenih transplantacija u 2010. godini pokriva tek deset posto svjetskih potreba. U SZO-u nemaju točnu procjenu koliko je u broju obavljenih transplatacija bilo onih legalnih, točnije transplantacija s kadaveričnih darivatelja ili pak sa živućih koje se nalaze u legalnim okvirima, a koje se najčešće svode na članove obitelji. Noel, međutim, vjeruje da je jedna od deset donacija od ukupnog broja u 2010. godini bila ilegalna. Drugim riječima, crno je tržište profitiralo na gotovo 11.000 transplantacija.


I bolnice u igri


Dokazi o ilegalnoj trgovini organa prikupljaju se u sklopu grupe liječnika, boraca protiv ilegalne trgovine organima, okupljenih oko Istanbulske deklaracije. Potpisnici ove deklaracije dolaze iz stotinjak zemalja, a čine ih bolnički specijalisti koji liječe pacijente sa zatajenjima bubrega i kirurzi koji obavljaju transplantacije. 


Guardianov izvor tvrdi da, iako su komercijalne transplantacije sada zabranjenje u Kini, one se ponovo unatrag dvije godine pojavljuju u toj zemlji. Kandidati za takve transplantacije dolaze sa srednjeg Istoka, Azije, ponekad i Europe i voljni su platiti između 100.000 i 200.000 dolara za organ. Vjeruje se da pojedine vojne bolnice u Kini obavljaju ilegalne transplantacije, tvrdi Guardianov izvor. 


Koliko su ove tamne strane transplantacija organa svjesne i kineske vlasti, svjedoči i činjenica da je ministar zdravstva u Pekingu obećao zaustavljanje ilegalnih eksplantacija do 2017. godine. 


Nefrolog s University Hospitals of Leicester Jim Feehally pozdravlja uspjeh Istanbulske deklaracije koja je prema njegovim riječima promijenila zakone na Filipinama, inače poznatoj destinaciji transplantacijskog turizma. 


Trgovina organima se ipak nastavlja, vjerojatno je i u porastu. Poznate su nam zemlje u Aziji i Istočnoj Europi na kojima i dalje djeluje ilegalno tržište organima – ističe Feehally. 


Presudna stvar je, nastavlja Feehally, izrabljivanje. Izrabljuje se vrlo siromašan donor za vrlo malu svotu, bez popratne liječničke skrbi nakon eksplantacije. To potpomažu bogati pacijenti kojima transplantacija treba, liječnici i bolnička administracija te posrednici – trgovci organima. To je potpuno pogrešno, apsolutno moralno krivo – zaključuje Feehally. 


I dok europske zemlje, s Hrvatskom na vrhu, uspješno promoviraju plemenitu ideju darivanja organa i spašavaju živote, cijeli koncept spašavanja života transplantacijama, s ovakvim pričama dobiva svoju mračnu stranu. Stranu baziranu na profitu, bolnoj nejednakosti i izrabljivanju slabih.