Kućice za pjevice

Opatijac Ivan Vahtarić ima neobičan, ali koristan hobi

Aleksandra Kućel Ilić

Do sada je ovaj Opatijac koji radi na platformama izradio 300 kućica za gniježđenje dupljarica, i većinu je postavio na kastavskom i opatijskom području. Te kućice svake godine i čisti, a zimi brine i o prehrani ptica kojima je osigurao »dom« za gnijezda



OPATIJA – Vedar dan u moru kišnih siječanjskih dana, a u parku Dražica u Opatiji – neobičan prizor. Čovjek u radnoj »monduri«, postavlja ljestve na obližnje stablo, zatim odlazi do svog kombija i nakon nekog vremena – na stablo postavlja ručno izrađenu kućicu za ptice… Promatramo iz daljine trud ovog čovjeka spremnog brinuti za sigurnost našeg ekosustava te u njemu, zimi nezaštićenih ptica i već »na kilometar«, čini se da bi ovo morala biti neka neobična, pozitivna ljudska priča… Amater ili profesionalac? Za koga radi i tko je zapravo opatijski čuvar ptica, razmišljamo dok se približavamo kombiju i zatim prepoznajemo da je to Opatijac Ivan Vahtarić…


Do sada je Ivan Vahtarić koji radi na platformama izradio 300 kućica za gniježđenje dupljarica, i većinu je postavio na kastavskom i opatijskom području


Do sada je Ivan Vahtarić koji radi na platformama izradio 300 kućica za gniježđenje dupljarica, i većinu je postavio na kastavskom i opatijskom području





– U ovom trenutku radim na Islandu, na platformi, u hladnim, vrlo hladnim krajevima i baš sutra putujem. No, prije nego krenem na put, morao sam se malo posvetiti svom hobiju za koji me zainteresirala kći. Ona me »zarazila« i sada bi mi bilo žao sve ovo zapustiti jer se korisni pomaci itekako osjećaju. Ja zapravo izrađujem kućice za gniježđenje ptica dupljarica i postavljam ih na drveća diljem našeg kraja, po cijeloj Opatiji i najviše po kastavskoj šumi. Te se kućice svake godine moraju očistiti, kako bi iduća ptičja obitelj u njoj mogla položiti jaja i daleko od grabežljivaca sačuvati svoje gnijezdo – ispričao nam je Vahtarić.


Tako je krenulo…


Nakratko ostajemo »bez teksta«, a zatim nastavljamo razgovarati dok nam Ivan pokazuje brojne kućice za svijanje gnijezda u njegovom kombiju. Pitamo ga kada je i kako započeo ovaj neobičan, no nadasve koristan i pohvalan hobi.


Ptičice imaju puno neprijatelja i svaka zaštita je dobro došla


Ptičice imaju puno neprijatelja i svaka zaštita je dobro došla



– Počelo je to prije četiri godine. Kupio sam od jednog gospodina kućicu za ptice i stavili smo je na balkon i tako je sve krenulo. Počeo sam surfati po internetu, proučavati što je potrebno sjenicama i drugim dupljašicama kako bi mogle svijati gnijezda i hraniti svoje mlade i tako sam se počeao baviti izrađivanjem kućica za ptice u kojima bi se mogle gnijezditi. Do sada sam ih izradio 300, a većina ih je postavljena na kastavskom i opatijskom području. Tko prošeta kastavskom šumom – vidjet će moje kućice. Ali, moram reći da je velik posao njihovo održavanje, jer svaku kućicu treba skinuti sa stabla i očistiti i popraviti barem jednom godišnje. Njih naime uništavaju stršljeni, a ponekad se u njih nasele čak i puhovi…


Treba ih očistiti i pripremiti za ptice. No, otkad se ovime bavim, a kao što sam rekao to traje četiri godine, vidljivo je da je u kastavskoj šumi puno više ptica. Prije mjesec dana sam bio u Voćinu koji je šumovit kraj – no gotovo da pticu tamo ja vidio nisam. Očito nemaju priliku za gniježđenje. A zašto im treba dati priliku? To su dupljašice, ptice brgljez, velika sjenica i plavetna sjenica. Ako im ne date kućicu, one se skrivaju u zidovima, u poštanskim sandučićima, mačke ih pojedu, napadaju ih čak i zmije. U jednom sam gnijezdu tako pronašao zmiju, a u njezinoj utrobi – devet pojedenih ptica. Napadaju ih i štakori, rado ih pojedu… Ako je u kućici prevelika rupa za ulazak – manje ptice napadaju djetlići, napadaju ih šojke – pa im pojedu mlade. Te male ptičice imaju jako puno neprijatelja – kaže Ivan.


Goveđi loj za zimu


– Čitali smo Novi list i priču o sjenicama koje su nastanile poštanski sandučić, pa nas je i to motiviralo da se o svemu više educiramo. Svatko kome se tako nasele ptičice trebao bi nabaviti kućicu, ali nikako s prevelikom rupom. Mnogi u početku budu zainteresirani za izradu kućice te ja rado ljudima postavim kućice, ali ih onda moram čistiti svake godine, toliko su lijeni i ne mare za njihovo održavanje. Kad vidim da zapuštaju kućice – odnesem ih u šumu gdje sam barem na miru i siguran sam da ću ih sam očistiti – priča nam ovaj ljubitelj ptica.



Kućice za gniježđenje ptica mogu biti raznih oblika i izrađene od različitih materijala, a pri izradi je važno voditi računa da budu jednostavne, ali s druge strane čvrste i kvalitetne. Većina dupljašica su ptice šumskih staništa i prirodno se gnijezde u starim šumama bogatim dupljama. No, u posljednjem stoljeću su smanjene površine obrasle takvim šumama. Moderne metode uređivanja šuma uključuju redovnu sječu suhih, šupljih, oštećenih i starih stabala, pa je prirodnih duplji danas u šumama malo.



Njegovih kućica za ptice, kaže, ima svugdje. Prepoznat ih se može po oznakama »welcome«, »dobrodošle«, ili sličicama srca koje je naslikala njegova kći, nekad ranije, dok još nije bila u Kopenhagenu gdje je otišla trbuhom za kruhom i gdje će raditi, ali i studirati ekologiju.


– Budući da radim po platformama, prošao sam cijeli svijet i na primjer u Nizozemskoj jako me oduševilo kada sam vidio koliko ljudi brinu za ptice. Svaka kuća ima hranilicu i kućicu za ptičja gnijezda. I koliko ljudi više znaju o tome… No, kod nas – malo se zna o svemu tome. Inače, imamo veliko imanje u Kumrovcu i tamo sam postavio pedesetak kućica i čeka me prije proljeća, kad uhvatim vremena, da sve te kućice očistim i da ih uredim jer u suprotnom, vide koje drže konstrukciju kućice zaruzinave, puknu i kad su mladi unutra gnijezdo bi moglo pasti – pojasnio je Vahtarić.


Osim što brine da bi ptičice mogle imati sigurno utočište za svoja gnijezda, zadaća mu je i brinuti o njihovoj prehrani tijekom škrte zime.


– Pticama osiguravam goveđi loj koji dobivam u mesnici kod jednog mesara koji inače ima klaonicu, jer je jako bitno da se ptice zimi, kada nema hrane, uspiju prehraniti. Kada ih se počne hraniti, mora ih se hraniti sve do kraja zime, a hranilice postavljam na par mjesta. No kad počnu listati biljke, treba prestati s hranjenjem jer tada ptice moraju uzvratiti ono što ste u njih uložili i početi jesti gusjenice na voćkama koje znaju biti jako opasne i uništavati lišće. One uzvraćaju čišćenjem. Čak su neki judi znali ostati i bez grmova šimšira jer u blizini nisu imali kućice. Tko je imao kućicu za ptice – šimšir mu je spašen. A na opatijskom području je situacija s pticama odlična jer ima jako puno zelenila i šuma, baš kao i u Kastvu te jako puno ptica i može se reći da imamo odlično podneblje – zaključio je Vahtarić.