Ponosni na proizvode od aronije – Dijana, Tomislav i Karla Krepenc / Foto Vedran KARUZA
Ovdje možda nemamo velik izbor dućana i neke druge stvari svojstvene gradu, no imamo sve što nam je potrebno za život. Neko smo vrijeme pokušavali naći stalno zaposlenje u Rijeci, a budući da ništa nije bilo sigurno, prevagnula je ideja da se preselimo u Gorski kotar
Živjeti ispunjeno, sretno u rodnom kraju, a da nije riječ o pukom preživljavanju – san je svake mlade obitelji. No, da se trudom i radom može postići ispunjenja dijela tog sna, zna tročlana obitelj Krepenc iz Ravne Gore.
U vrijeme kada se djedovina rasprodaje radi životnih uvjeta koji nas natjeraju na to, oni su odlučili učiniti upravo suprotno – naslijeđena zemlja bila je povod preseljenja mlade obitelji iz Rijeke u Ravnu Goru, a da je odluka bila dobra, potvrđuju tata Tomislav, mama Dijana i kći Karla.
– Četvrti član je na putu, taman oko ovogodišnje berbe stiže u pomoć, dodaje Dijana Krepenc objašnjavajući da su Rijeku Tomislavovim rodnim krajem zamijenili kako bi obrađivali naslijeđeni komad zemlje, a nakon pomne analize, odluka je pala da kao OPG Krepenc uzgajaju aroniju.
Aronija umjesto lavande
Budući da ste živjeli u Rijeci gdje je sve nadohvat ruke, kako ste se prilagoditi životu u manjem mjestu kao što je Ravna Gora?
– Ovdje možda nemamo velik izbor dućana i neke druge stvari svojstvene gradu, no imamo sve što nam je potrebno za život. Neko smo vrijeme pokušavali naći stalno zaposlenje u Rijeci, a budući da ništa nije bilo sigurno, prevagnula je ideja da se preselimo u Gorski kotar. Oboje smo inače zaposleni, međutim odlučili smo se na dodatni izvor zarade te ujedno nismo htjeli da zemlju preuzme korov. A što se tiče dostupnosti proizvoda i usluga…, zapravo je kratka udaljenost do većih gradova, primjerice Rijeke. Samo malo više vremena i sve se stigne. Ne žalimo što smo odlučili život nastaviti u Gorskom kotaru jer ovdje smo stvorili obitelj i nadamo se da će i djeca, naravno ukoliko budu željela, nastaviti se baviti uzgojem aronije.
Kako izgleda berba na Vašem OPG-u?
– Razdoblje je to kad svi izbjegavaju naše pozive jer znaju zašto ih zovemo! Šalim se, naravno. Dakle, krajem kolovoza ili početkom rujna, ovisno o vremenskim uvjetima, krećemo s berbom i to uglavnom vikendom kada nam mogu pomoći članovi obitelj i prijatelji koji su nam otpočetka velika podrška. Bude tu, red rada, red pauze i roštilja te naravno domaćih kolača od aronije pa se onda sve se može.
Još uvijek ima onih skeptičnih ili možda zavidnih koji nas znaju upitati šta nam sve to treba, ali ne obaziremo se na to. Željeli smo netipičnih osam sati rada i za sada smo zadovoljni, a nadamo se da će i naša djeca naslijediti tu ljubav od nas. A ako i ne bude tako, tko zna što sutra nosi, ali život u Gorskom kotaru nije ni bolji ni lošiji nego negdje drugdje, važno je da dom bude – sretan dom.
Što ste po zanimanju i koliko vam to pomaže ili odmaže u poslovima vezanima uz uzgoj aronije?
– Tomislav je profesionalni vatrogasac i predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Ravna Gora, a ja sam po struci cvjećar-aranžer, no trenutno na trudničkom bolovanju. Po završenoj struci Tomislav je nadopunio svoje obrazovanje i stekao diplomu voćara koja je potrebna za uzgoj te se oboje stalno stručno usavršavamo, a moram priznati da mi je završena strukovna škola za cvjećara u Rijeci dala dobru podlogu iz poznavanja biljnog svijeta, održavanja i sadnje voćaka i cvijeća.
A zašto baš aronija?
– Prvo se već spomenutim nasljeđivanjem zemlje pojavila ideja osnivanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i uzgoja lavande, no na temelju analize zemlje i vremenskih uvjeta tipičnih za ovo područje, danas umirovljeni profesor Vukobratović s Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, savjetovao nam je da zasadimo aroniju. Prve smo godine realizirali 500 sadnica aronije te smo na kraju godine, a na početku naše OPG-ovske avanture bili jako zadovoljni. Osim toga, neke veće» boljke« u samom procesu otvaranja OPG-a nismo osjetili, jer smo u sve ušli s velikom količinom strpljenja i entuzijazmom koji nam, srećom, još uvijek drži. Glavni nam je cilj bio – imati nešto »svoje«.
Iako nije autohtona biljka, aronija je sve prepoznatljivija u Hrvatskoj. Koje su njezine značajke?
– To je biljka koja ima dosta veliku otpornost, primjerice na hladnoću Naša sorta Nero podnosi temperature do čak -47 stupnjeva Celzija. Inače, aronija potječe iz Sjeverne Amerike i zapravo je listopadni grm iz porodica ruža pa u samoj cvatnji podsjeća na prekrasni rasadnik ruža. Mnogi kažu da je lagana za uzgoj i održavanje, no pokazalo se da ukoliko želimo ima sve kvalitetne predispozicije za rast i razvoj, a u konačnici zdrav proizvod, treba puno rada i brige. Mi ga provodimo na sljedeći način: dolaskom proljeća čisti se nasad, odstranjuju ili obrezuju puknute grane biljke. Kako se podižu temperature i sve počinje cvjetati, tako se budi i aronija koja počinje vegetirati kao i sve oko nje. Počinje intenzivan rast raznih korova i trave koja se uklanja i temeljito kosi.
Voćne bombe
Tada počinje i takozvani ručni rad, odnosno pljevljenje oko biljke aronije u krugu od oko jednog metra te plitko okopavanje kako je trava i korovi ne bi gušili u rastu ,a kasnije kako bi sama biljka primala i imala što više sunca za razvitak ploda i njenog vlastitog šećera u pulpi. Nakon listanja biljke kreće i prva foliarna zaštita biljke (lisna gnojidba) kroz koju se biljci daju vitamini za oporavak od zime i eventualnih oštećenja do enzima za kvalitetniji rast i razvoj. Zatim kreće redovita košnja i nadgledanje razvijanja biljke i čuvanje od štetnika u samoj cvatnji u kojoj je najveći nametnik dlakavi ružičnjak koji može uništiti oplodnju i cvatnju.
Do nastanka faze razvijanja ploda obavljaju se još nekoliko puta foliarna gnojenja za vrijeme suhog i mirnog vremena bez vjetra, a zatim se nasad pokriva zaštitnom mrežom protiv ptica. Kako se kolovoz bliži kraju, redovito se mjeri i prati razina šećera u pulpi aronije koja nam daje znak kada je plod spreman za berbu. Tada dolazi drugi dio isto tako važan dio u poslu, a to je kontrolirana prerada i izrada proizvoda za naše vjerne kupce kojima želimo pružit samo najbolje i najkvalitetnije iz »voćne bombe« kako ju mazivamo jer je prepuna antioksidansa koji je veći od ostalog bobičastog voća pa i od same borovnice.
Zašto je dobro aroniju uključiti u svoj jelovnik?
– Brojni su razlozi: pomaže kod problema s pomanjkanjem željeza u krvi, izbacuje mnoge toksine iz našeg organizma, podiže imunitet, smanjuje i sprječava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija urinarnog trakta, regulira rad gušterače i razinu šećera u krvi, koristi se i kod neprvilnog rada štitne žlijezde te kod kardiovaskularnih pacijenata. Uvelike se preporučuje i onkološkim bolesnicima. Osim toga, usporava starenje kože i sprečava nastanak strija i bora.
Raznim bolestima je prijetnja i veliki borac za naš organizam samo ako joj to dozvolimo čak i u malim količinama jer potrebna je velika pažnja kod doziranja koja, primjerice kad je matični sok u pitanju, iznosi tek 0,03 dl na dan. Važno je napomenuti da sok aronije ne sadrži gluten te da ga mogu koristiti i trudnice koje nemaju osjećaj mučnine, ali i djeca starija od godine dana, u dogovoru s pedijatrom.
Dobra odluka
Ovo je četvrta godina rada OPG-a Krepenc. Jeste li zadovoljni smjerom u kojem se razvija?
– Od samog početka kontinuirano se usavršavamo kako bismo bili što uspješniji u uzgoju aronije. Prošli smo školu te različite radionice Savjetodavne službe. Osim toga, balansirali smo između obitelji, redovnog posla te našeg nasada. Odlučili smo na tržištu matični sok te čaj od aronije, a zbog izuzetne ljekovitosti ove biljke, pokrećemo i kozmetičku liniju o čemu je sve informacije moguće dobiti na Facebook stranici OPG-a. Uglavnom, i nakon gotovo četiri godine, sigurni smo da je naša odluka o osnivanju OPG-a i dolaska u Ravnu Goru bila dobra ideja. Naravno, ima dana kad si umoran, rastrgan između svih obaveza, ali jedan pogled na Karlu tijekom berbe i njenog ponosa kada govori o svojoj aroniji, iako ima tek četiri godine, daje nam snagu i volju za dalje.
Osim razvijanja kozmetičke linije proizvoda od aronije, imate li još kakvih planova?
– Planiramo i dalje ulagati u svoje znanje jer tako možemo doći do korisnih ideja. Ono što ćemo svakako nastojati jest zadržati kvalitetu proizvoda, ubaciti se u prehrambeni dio, sudjelovati na raznim manifestacijama, obaviti uspješnu berbu… Kada bolje razmislim, planova je puno, ali neka bude zdravlja, pa će biti i svega ostalog.
