Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
17. studenoga 2019.
Vrijedi ga posjetiti

Karlobag: Grad bure, kamena i mora

Karlobag: Grad bure, kamena i mora
Karlobag: Grad bure, kamena i mora
Objavljeno: 20. prosinac 2018. u 10:21 2018-12-20T10:21:52+01:00

Ovaj gradić ima posebnu čar zbog nedirnute prirode i čistoga mora

Karlobag se prvi puta spominje kao rimsko naselje koje se zvalo Vegium, imalo je vojnu, prometnu i trgovačku važnost, a postojalo je sve do IV. ili V. stoljeća kad su ga stanovnici pred navalom Gota napustili i pobjegli u Pag. Napuštanje grada nije ujedno izblijedilo i sjećanje na njegovo postojanje, pa je prema sličnosti imena mjesta i otoka Pag, ime gradu pretvoreno u Bag. U vrijeme hrvatskog kralja Zvonimira taj prostor je pripadao primorskoj župi u sastavu biskupije u Rabu. Godine 1251. spominje se Bag pod imenom Scrissa i pripada starome hrvatskom rodu Tugomirića. Krbavski knezovi Kurjakovići, koji drže gotovo cijeli Velebitski kanal, Bag preuzimaju 1322. godine. Kurjakovići su Bagu 2. studenog 1387. godine dali status gradskih povlastica.

Sedamdesetih godina XV. stoljeća Bag je pripao u vlast kralja Matije Korvina. U kraljevskoj vlasti ostaje do 1493. kad potpada pod vlast Ivana Karlovića krbavskog. Osmanlije su Bag napale 1525. kad je strahovito opustošen i popaljen, a stanovništvo protjerano ili odvedeno u roblje. Grad se obnavlja 1574., a 1580. godine se po prvi put spominje kao Karlobag što upućuje na zasluge nadvojvode Karla za njegovu obnovu.

Knez ražanački Jerko Rukavina zajedno je s knezom vinjeračkim Dujmom Kovačevićem poveo 1683. Hrvate iz skupine Bunjevaca u Bag (današnji Karlobag). Nekoliko godina poslije, 1686. poveli su svoje Bunjevce u Liku. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja Baških vrata, a smjestili su se u četirima selima: Brušanama, Trnovcu, Smiljanu i Bužimu.

Nakon oslobođenja Like od osmanlijske vlasti, Karlobag je potpao pod vlast Austrije koja ga je dodatno utvrdila i dala izgraditi kapucinski samostan s crkvom 1710. godine. Karlobag je 1757. godine dobio i Statut čime je stekao status grada. Od 1809. Karlobag je u vlasti Francuza, 1814. ponovno je vraćen pod vlast Austrije. Osnutkom Ličko – Krbavske županije Karlobag ulazi u njen sastav.

U Karlobagu je 1894. uređena luka, lukobran i pristanište u koje je svakodnevno pristajao parobrod.

U tom je razdoblju izgrađena zgrada šumarije, 1875. sagrađena je zgrada osnovne škole. Za vrijeme Prvog svjetskog rata grad je poharala španjolska groznica, a stvaranjem SHS 1918. godine dodatno je osiromašilo iscrpljeni gradić. Tražeći izlaz u turizmu 1920. gradi se gradsko kupalište. U savezničkom bombardiranju 1943. teško je oštećena crkva sv. Karla Boromejskog, a 1958. uklonjeni su njeni ostatci, osim zaštićenog tornja. U sastav općine Gospić, Karlobag ulazi 1962. godine, a 1968. popravljena je cesta prema Gospiću, a 1985. sagrađen je u Karlobagu, kao nositelj turističkog razvoja, hotel Zagreb. Danas se Karlobag sa okolnim mjestima: Ribaricom, Cesaricom, Lukovim Šugarjem, Barić Dragom i Baškim Oštarijama razvija kao turističko središte posebno atraktivno zbog nedirnute prirode i čistog mora.

Bažani su vrlo opušteni i srdačni. Mjesto ne broji više od 450 ljudi, te se gotovo svi jako dobro poznaju. Na raskrižju cestovnih pravaca, nad njih se nadvio moćni Velebit koji je izvor svih divljenja i uzdaha posjetitelja. Grad gotovo kao da prkosi ovoj surovosti i otvara se moru koje oduševljava svojim plavetnilom i čistoćom.

Kapucinski samostan i crkva sv. Josipa

kva0unutrasnjost

Crkva sa samostanom sv. Josipa, zaručnika BDM sagrađeni su u vrijeme kada je carskim dvorom upravljao car Josip I. Kamen temeljac crkvi i samostanu položen je na blagdan sv. Ane 26. srpnja 1710. g., a postavio ga je lički arhiđakon Marko Mesić. Gradnju crkve i samostana vodio je fra Marin Senjanin. Kad je sve bilo gotovo carski povjerenici Karlo Dopp i Ernest Lebenegg 26. srpnja 1713. godine izvršili su primopredaju i u novi samostan uveli braću. Primivši ključeve fra Marin se najponiznije zahvalio predstavnicima njegovog veličanstva za milost i dobročinstva podijeljena njegovom redu, a »zatim za nosiocem križa sa redovničkom subraćom svojom uniđe u crkvu i samostan, da ostane u istom«. Godine 1714. formirana je prva redovnička zajednica od dvanaest članova, kako su to propisivale ondašnje Konstitucije, a za prvog gvardijana imenovan je fra Damaz iz Rijeke. On 4. studenog iste godine, skupa s drugom redovničkom braćom biva svečano uveden u novi samostan, u kojemu je istog dana bila proglašena i klauzura. Posveta crkve upriličena je 27. svibnja 1714., a posvetio ju je senjsko-modruški biskup grof Adam Ratkay.

Da bi pospješili misionarski rad kapucini su još 1721. godine u Kaniži kraj Gospića podignuli gostinjac ovisan o karlobaškom samostanu. No, isti biva po nalogu vojnih vlasti zatvoren 1789. godine.

Samostan posjeduje knjižnicu s teološkom literaturom iz 16., 17., i 18. stoljeća, ima dvorište s očuvanom šternom, a sama crkva zadivljuje svojim oltarom. Vrlo je vrijedna slika Posljednje večere Cristofora Tasca.

va_0Sv_0josipa040

knjiznica

Knjižnica Kapucinskog samostana

Kada je župna crkva sv. Karla Boromejskog, u vrijeme II. svjetskog rada prilikom zračnog napada razorena, samostanska crkva od toga vremena služi za potrebe župe. Uz to, iz ovoga samostana braća kapucini još i danas opslužuju i župe u Cesarici, Prizni i Lukovu Šugarju.

Fortica i Kava - mediteranski vrt

Početkom srednjeg vijeka razvilo se uz mora na području Fortice novo naselje Scrissa ili Bag. Ostaci manje četverougaone tvrđavice iz XIII. ili XIV. stoljeća, na povišenom platou s obrambenim tornjem u sredini, udaljena oko 250 m od morske obale.

Što se tvrđave tiče ona je potpuno u privatnom vlasništvu. U tvrđavici je stalno boravio kapelan s manjom posadom, odakle su brinuli o sigurnosti grada i nadzirali plovidbu brodovlja prema Pagu. Sačuvani su ostaci šterne za opskrbu vodom.

Danas, uređen mediteranski vrt Kava sa izložbom mozaika u privatnom je vlasništvu. Naziv "Kava" upućuje da je to možda nekad bio kamenolom, iako je vjerojatnije da su na tom prostoru bile vojničke spavaonice.

Šterne

U vremenu prije vodovodne mreže jedini izvor pitke vode bile su šterne. Šterne su osim toga predstavljale i ključ zajedništva; nerijetko se znalo zaplesati kolo, rađale su se nove ljubavi, prijateljstva. Šest lokaliteta gradskih šterni svakako vrijedi posjetiti.

Crkva Sv. Karla Boromejskog i spomenik Šimi Starčeviću

IMG_0748k

Crkva iz 1710. godine, građena na temeljima crkve Sv. Ivana. U savezničkom bombardiranju 1943. g. teško je oštećena, a 1958. g. uklonjeni su njeni ostaci, osim zaštićenog tornja tj. sačuvan je jedan dio zida i kompletan zvonik. Uz ostatke crkve postavljen je spomenik Šimi Starčeviću.

Šime Starčević (1784- 1859) poznat je po tome što je napisao dvije gramatike “Nova ricsoslovica ilircska” (gramatika hrvatskoga jezika) i “Nova ricsoslovica ilircsko-franceska” (prijevod s njemačkog). Šime Staračević rodio se u Klancu pokraj Gospića 18. travnja 1784. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Varaždinu, filozofiju studirao u Grazu i Zagrebu, a bogosloviju u Senju, gdje je zaređen za svećenika 1808. godine. Svećeničku službu obavljao je u Gospiću, Ličkom Novom, Udbini i u Karlobagu, od 1814. do smrti 14. svibnja 1859.

Kalvarija

Na povišenom prostoru iznad grada, na Kalvariji, sagrađena je 1727. kapelica Blažene Djevice Marije od sedam žalosti, koju je 12. rujna posvetio biskup senjski, modruški i krbavski Nikola Pohmajević. Kapelica je 1740. pretvorena u omanju crkvicu.

Arheološki lokalitet Drvišica

Ovaj lokalitet u Karlobagu kompleksno je nalazište kojeg čine prapovijesna gradina i nekropola, antičko naselje, kasnoantička utvrda, ranogotička crkvica Sv. Vida i ostaci ceste Terezijane.

Najstarije dokumentirane strukture na lokalitetu prapovijesni su grobovi sačinjeni od kružnih suhozidnih konstrukcija i kamenih škrinja u središtu svake strukture. Pokojnici, položeni u grobove u zgrčenom položaju, pokapani su s bogatim prilozima kao što su fibule, ogrlice od jantara, keramičko posuđe i brojni metalni predmeti.

Zavratnica

Zbog svog položaja, iznimne ljepote i mira koji pruža ova uvala, značajni krajobraz, postala je Zavratnica još početkom 20. stoljeća utočište bečke i praške elite. U to vrijeme izgrađena je naime staza s vidikovcem i šetnica uz more.

Ljepotama Zavratnice nije mogao odoljeti niti poznati hrvatski književnik Vjenceslav Novak koji je ovdje pronalazio inspiraciju za svoja djela. Po svom postanku Zavratnica je potopljena bujična dolina s kanjonskim liticama visokim oko 100 m. Dužina zaljeva iznosi oko 900 m, a širina varira između 50 i 150 m. U Zavratnici je izbrojano 129 biljnih vrsta, od čega 100 autohtonih i 29 alohtonih vrsta.

Fešta za Badnjak

Božić stiže i u naše misto...skromno i za ugrijat srca... ko kad dođeš kod svoje matere koju nisi neko vrime vidija... baš taj osjećaj želimo svima.

Ponedjeljak 24. prosinca od 17 do 21 sati na Baškoj placi (Trg dr. Franje Tuđmana)

HTZ-hrvatski1(1)

Zamisao i realizacija: Bruno Lončarić

Fotografije i tekst od Turističke zajednice općine Karlobag i Kapucini.hr/Karlobag

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.