Adidas, njemački proizvođač sportske opreme, u godinama koje slijede planira smanjivati broj fizičkih trgovina, a pojačati online kupnju – najavio je za The Financial Times izvršni direktor tvrtke Kasper Rorsted. 

Adidas broji oko dvije i pol tisuće trgovina širom svijeta, i još 13 tisuća franšiznih trgovina, čiji će se broj s vremenom smanjivati, a prodaja preko interneta, plan je, udvostručiti do 2020., na četiri milijarde eura.

»S vremenom ćemo imati manje trgovina, ali će one biti bolje«, kazao je Rorsted u intervjuu, dodajući kako će broj fizičkih trgovina biti manji što online prodaja bude veća. Zatvaranje trgovina počet će iduće godine, s manjim brojem. Za kompaniju je, zaključio je izvršni direktor, online trgovina najvažnija koju ima, i koja trenutačno nosi 1,6 milijardi eura. Tvrtka će zaposliti dvjestotinjak novih stručnjaka za online prodaju, no koliko će radnih mjesta u fizičkim trgovinama biti izgubljeno, zasad se ne spominje.

Nema sumnje da će, sa sve većim rastom online trgovanja, i drugi proizvođači zatvarati svoje fizičke trgovine. Udio online kupaca u EU je od 2007. sa nešto malo manje od 30 posto porastao na preko 55 posto lani, pri čemu raste i u Hrvatskoj, u kojoj je trenutačno nešto više od 30 posto onih koji redovito kupuju preko interneta. Drugim riječima, sad smo na razini na kojoj je EU u prosjeku bio prije više od deset godina, čemu je razlog još uvijek veliko nepovjerenje naših potrošača u online šoping. U cijeloj EU smo, osim toga, među neinformiranijima kad su potrošačka prava u pitanju, jednako kao i naši trgovci, koji nisu najbolje upoznati s pravima potrošača.

Gubitak radnih mjesta

S obzirom na Adidasove najave zatvaranja fizičkih trgovina, u HGK smo pitali koliko je, po njima, izgledan scenarij da će u ne tako dalekoj budućnosti zatvarane biti i fizičke trgovine u Hrvatskoj. Zanimalo nas je je li i kod nas fizička trgovina već ugrožena i što bi zatvaranje trgovina značilo. Nesumnjivo, osim gubitka radnih mjesta, na gubitku bi bili i iznajmljivači poslovnih prostora, posebno u centrima gradova. Kako zaključuju u HGK, iako je e-trgovina neupitno važna u sadašnjosti, ima i osiguranu budućnost, najavljeni trend zatvaranja fizičkih prodavaonica u Hrvatskoj još nije aktualan.

Podaci Eurostata pokazuju da u Hrvatskoj internet prosječno koristi 74 posto populacije, što je za deset postotnih poena manje od prosjeka EU. Zemlje koje najviše koriste internet na razini Unije su Luksemburg, Danska, Švedska, Finska i Velika Britanija – i to u prosjeku između 94 i 98 posto stanovnika. Zemlje u kojoj građani prosječno manje koriste internet od Hrvatske su Bugarska, Rumunjska i Grčka, ali i, zanimljivo je, Italija.

»Trideset i tri posto kupaca u Hrvatskoj koji se koriste internetom kupovalo je u 2016. online putem, a na razini EU kupovalo je 55 posto građana. Najviše su online kupovali Danci i Britanci, a općenito se u e-trgovini na razini Unije  najviše kupovala odjeća, sportski proizvodi, usluge vezane za putovanje – prijevozne karte i smještaj, zatim ulaznice za kulturna događanja, kućne potrepštine, igračke, knjige, novine, časopisi. Prema podacima Eurostata, 68 posto građana ne susreće se s nikakvim problemima pri kupnji na internetu«, kažu u HGK.

Prekogranična trgovina

Među najvećim problemima pri kupnji na internetu su dugo čekanje isporuke, tehničke pogreške pri naručivanju i/ili plaćanju, isporuka pogrešnog ili neispravnog proizvoda/usluge). Oko 35 posto kupaca koji kupuju online kupuju prosječno svaka tri mjeseca, a 40 posto njih kupuje robu u vrijednosti između 100 i 500 eura. Podaci kažu i da 32 posto kupaca koji kupuju online, kupuju od trgovaca koji posluju na razini EU.

»Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta Europska komisija utvrdila je niz područja u kojima je potrebno poduzimanje mjera u cilju uklanjanja prepreka prekograničnoj kupovini putem interneta, kao i za definiranje odgovarajućeg regulatornog okvira za internet trgovinu – GEOBLOCKING. Jedinstvenim digitalnim tržištem žele se ujediniti nacionalna tržišta u jedno funkcionalno jedinstveno digitalno tržište, uz ukidanje postojećih ograničenja prekogranične internet trgovine«, napominju iz HGK.

 Gledano sa stajališta potrošača, prekogranična trgovina omogućava jednak pristup robama i uslugama na jedinstvenom tržištu Europske unije.