Ako imate ikigai to vam doslovce može promijeniti život. Možete živjeti dulje, biti dobrog zdravlja, postati sretniji, zadovoljniji i osjećati manje stresa. Osim toga, zahvaljujući ikigaiju, čak možete postati kreativniji i uspješniji, tvrdi Ken Mogi, neuroznanstvenik, pisac i radijski voditelj koji je objavio više od 30 znanstvenih radova o kognitivnoj znanosti i neuroznanosti te više od stotinu knjiga na japanskom iz područja popularne znanosti, esejistike, kriticizma i samopomoći prodanih u skoro milijun primjeraka.

Pokazat ću vam da ne morate biti Japanac da biste imali ikigai, kaže.

Baš kao što je ne tako davno danski hygge osvojio svijet, sada ga osvaja i japanski ikigai. Za taj se pojam, specifičan za japansku kulturu, do nedavno vrlo malo znalo izvan Japana. Naziv se sastoji od riječi iki koja znači živjeti, i riječi gai čije je značenje razlog, a može se primijeniti na sve aspekte života. Usko je povezan s poimanjem sreće, pronalaženjem vlastite životne svrhe, s razlozima zbog kojih ustajemo iz kreveta svako jutro.

U potrazi za dubljim, ali i praktičnim značenjem te riječi u svakodnevnom životu, Mogi je istražio japansku tradiciju, kulturu i običaje te na primjeru ljudi raznih zanimanja i interesa u istoimenoj knjizi posvećenoj Japanu, japanskom načinu življenja i životnoj mudrosti, a čije je hrvatsko izdanje objavila Planetopija, pokušao objasniti što je zapravo ikigai.

Doživjeti stotu

Pojam ikigai koristi se u različitim kontekstima, a može se primijeniti na svakodnevne sitnice kao i na velike ciljeve i postignuća. No najvažnije, ikigai je moguć i bez uspjeha u profesionalnom životu. Naime, radi se o vrlo »demokratskom« konceptu koji slavi raznovrsnost života. Istina je da ikigai može uroditi uspjehom, ali uspjeh nije neizostavan preduvjet za ikigai. Baš svatko može imati svoj ikigai, objašnjava Ken Mogi, o kojem je, s naglaskom na zdravlje i dugovječnost, govorio i američki pisac Dan Buettner.

Na temu »Kako živjeti više od stotinu godina« Buettner objašnjava značajke načina života na pet mjesta na svijetu na kojima ljudi žive dulje. Svaka »plava zona«, kako Buettner naziva ta područja, ima svoju kulturu i tradiciju koje pridonose dugovječnosti. Te zone su Okinawa u Japanu, Sardinija u Italiji, Nicoya na Kostariki, Icaria u Grčkoj i zajednica adventista sedmoga dana u Loma Lindi u Kaliforniji. Od svih tih »plavih zona« stanovnici Okinawe imaju najdulji očekivani životni vijek.

istock

Imati i nemati

Ta su načela vjerojatno očitija na Okinawi, ali dijele ih mnogi stanovnici Japana, zemlje dugovječnosti. Po istraživanju koje je provedeno 2016. godine Japanci su po dugovječnosti bili na četvrtom mjestu na svijetu, s prosječnim očekivanim životnim vijekom od 80,79 godina, nakon stanovnika Hong Konga, Islanda i Švicarske. Japanke su u pogledu duljine životnog vijeka na drugom mjestu, s prosječnim očekivanim životnim vijekom od 87,05 godina, nakon stanovnica Hong Konga, a slijede ih Španjolke.

Zanimljivo je primijetiti u kojoj je mjeri ikigai za mnoge Japance nešto posve normalno. Istraživači Medicinskog fakulteta Sveučilišta Tohoku u Sendaiju na sjeveru Japana napravili su 2008. godine istraživanje zdravstvenih dobrobiti ikigaija (osjećaj da je život vrijedan življenja) i smrtnosti te su i statistički potvrdili povezanost između ikigaija i raznih zdravstvenih dobrobiti. Analizirani su podaci državnog zdravstvenog centra o stanovnicima četrnaest općina u dobi od četrdeset do sedamdeset i devet godina. Istraživanje se sastojalo od upitnika s devedeset i tri pitanja o osobnoj i obiteljskoj anamnezi, o fizičkom zdravstvenom stanju, navikama konzumiranja alkohola i pušenja, o radnom mjestu, bračnom statusu, obrazovanju i drugim čimbenicima vezanim uz zdravlje, uključujući ikigai.

Najvažnije pitanje vezano uz ikigai bilo je vrlo izravno: »Imate li ikigai u svojem životu?« Ispitanici su zamoljeni izabrati jedan od tri odgovora: »da«, »nisam siguran« i »ne«. Analizirajući podatke prikupljene od više od 50.000 osoba, autori Osaki studije zaključili su da su »oni koji nisu pronašli svoj ikigai češće samci, nezaposleni, na nižoj obrazovnoj razini, lošijeg zdravlja ili su svoje zdravlje ocijenili slabom ocjenom, osjećali su visoku razinu mentalnog stresa, trpjeli jaku ili umjerenu tjelesnu bol, a tjelesno im je funkcioniranje bilo ograničeno ili je vjerojatnost hodanja bila manja, u usporedbi s onima koji su pronašli svoj osjećaj ikigaija.«

Talenti i vještine

Dakako, na temelju samo ove studije nije moguće zaključiti je li posjedovanje ikigaija dovelo do boljeg bračnog, poslovnog ili obrazovnog statusa ispitanika ili je niz raznih malih uspjeha u životu doveo do jačeg osjećaja ikigaija. Ali, moglo bi se reći da osjećaj ikigaija upućuje na mentalno stanje u kojem ispitanici osjećaju da su sposobni stvoriti sretan i aktivan život. Ikigai, na neki način, odražava svjetonazor. Životu daje smisao, a vama snagu potrebnu da ustrajete.

Ako još niste sigurni što je vaš »razlog za život«, »razlog zbog kojeg ujutro ustajete«, svrha postojanja, razmislite o temama kao što su strast, misija, poziv, zanimanje odgovarajući na ova četiri pitanja.

Za što mogu biti plaćen? (Bez obzira volite li ili ne volite određene poslove, usluge, navedite sve aktivnosti za koje možete biti plaćeni i za koje ste do sada primili novac.)

U čemu sam dobar? (Uzmite u obzir svoje talente i vještine, svoja znanja, umijeća, ono što obavljate s lakoćom, ono čime ste primijetili da možete zadiviti druge).

Postići ravnotežu

istock

Promatrajte gdje se krugovi preklapaju. Ono što volite raditi i ono u čemu ste dobri označava vašu strast. Preklapanje onoga što volite i onoga što svijet od vas treba je vaše poslanje, odnosno misija. Preklapanje onoga za što možete biti plaćeni i onoga u čemu ste dobri je vaše zanimanje, dok je vaš poziv kombinacija onoga što svijet od vas treba i što možete naplatiti. Krajnji je cilj postići ravnotežu između misije, strasti, poziva i zanimanja, koji kad se preklope čine središte u kojem se nalazi ikigai – ključ za sretan, radostan, ispunjen, dug život.