Sladolede preliven bučinim uljem poseban je desert / Foto iStock
Bučino ulje obiluje željezom, manganom, magnezijem, bakrom, cinkom i selenom te vitaminima C, E, D, K i B, a osim orašastog okusa, jelima daje i specifičnu aromu
Bez obzira je li razlog njegovo nutritivno bogatstvo, ili tek ugodni orašasti okus, odluka da u svoju (svakodnevnu) prehranu uvrstite bučinoulje, svakako je dobra.
Riječ je o ulju što se dobiva od sjemenki, odnosno koštica ploda bundeve ili buče i to onih bez ljuske, tzv. golica. One, naime, osušene, sadrže 18 do 20 posto tamnosmeđeg ulja specifičnog mirisa i okusa do kojega se dolazi hladnim prešanjem.
Takvo, pak, ulje obiluje željezom, manganom, magnezijem, bakrom, cinkom i selenom te vitaminima C, E, D, K i B, a osim već spomenutog orašastog okusa, jelima daje i specifičnu aromu. Naravno, kako to obično biva, ona ili oduševljava ili odbija, no prije negoli odlučite bučinom ulju reći odlučno »Ne!«, svakako bi trebalo o njemu nešto više saznati i dati mu još koju priliku.
Ono što vrijedi i za maslinovo, vrijedi i za bučinoulje – što kvalitetnije, to bolje. Najkvalitetnijim smatra se ono dobiveno postupkom hladnog prešanja koje je onda tamno zelene boje i izrazite gustoće.
Naime, ovim postupkom »cijeđenja sjemenki«, zadržava se sva nutritivna vrijednost bundevinih koštica.
A u nizu krajnje jednostavnih recepata kako ovo ulje uvrstiti u prehranu, svakako je i onaj koji mnogi primjenjuju i s kvalitetnim maslinovim uljem – umakanje kruha.
Naime, bučinoulje ima niz ljekovitih svojstava među kojima se posebno ističe ono vezano uz liječenje problema s prostatom. Tako su mnogobrojna istraživanja pokazala da već jedna žličica bučinog ulja dnevno uvelike ublažava probleme povećane prostate, dok se za liječenje preporuča dugotrajnija »terapija« (dvije jušne žlice, dva puta dnevno, u prva tri mjeseca, a potom jedna jušna žlica, jednom dnevno, u periodu od šest mjeseci do dvije godine). Osim što bi redovita konzumacija trebala pomoći kod ovih zdravstvenih problema, navodno sprečava i ćelavost, pa je i to razlog više da se ovo ulje nađe na jelovniku jačeg spola.
Dakako, bučinoulje ima i niz drugih, unisex kvaliteta, među kojima ističimo da stimulira rad bubrega, pomaže kod kardiovaskularnih oboljenja, jača imunološki sustav, eliminira bolove u zglobovima, pomaže kod opeklina, povoljno utječe na zdravlje kože i kose, pozitivno djeluje na vid, pospješuje pamćenje te potpomaže stvaranje sretonina, hormona što nam osigurava osjećaj zadovoljstva, sreće te osigurava apetit i dobar san.
Dobra vijest za ljubitelje »uradi sam« načina jest da je i bučinoulje moguće napraviti sam. Za pola litre ovog delikatesnog ulja potrebno je kologram i pol do dva kilograma golica koje je potrebno oprati i pustiti da se dobro osuše.
Osušene sjemenke zatim je potrebno na samo nekoliko minuta staviti u pećnicu zagrijanu na 60 stupnjeva te zatim u mužaru iz sjemenki istisnuti ulje. Naposljetku ulje je potrebno procijediti, pohraniti u tamnu bocu i pustiti da odstoji četiri tjedna.
A kako ga koristi? Budući da ima nisku točku dimljenja, najbolje ga je koristiti na način koji ne zahtjeva termičku obradu. Dakle, u salatama, kao dodatak već serviranim juhama, ali i povrću, tjestenini…, pa i desertu. Naime, nerijetko ćete pregledavajući recepte s bučinim uljem naići na kombinaciju ovog ulja i – sladoleda.
U svakom slučaju, kombinacije su neiscrpne, ukusi različiti, a oni koji ovo ulje svakako žele koristiti pri kuhanju, savjetuje se da ga se, kako ulje ne bi izgubilo svoja hranjiva svojstva, ne zagrijava na temperaturama većima od 75 stupnjeva Celzija.
