Nekonvencionalna prehrana

Hrvatska majstorica sirove prehrane Mihaela Devescovi o “slatkim sirovim strastima” iz blendera

Karolina Krikšić

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

Iako već puno ljudi zna da konzumiranje svježeg voća i povrća te orašastih plodova ima višestruko pozitivne učinke na zdravlje, još je uvijek prisutno oklijevanje kad treba probati nekonvencionalno pripremljen obrok. Ipak, ono što mi daje »gorivo« za dalje jest činjenica da zadovoljstvo okusom ne izostaje, kaže Devescovi



Znatiželja ponekad piše uistinu neobične priče. Jedna takva je i ona Mihaele Devescovi, zagovornice sirove prehrana i autorice knjiga »Sirova hrana« i »Slatke strasti«. Ona se, naime, u sirovojedstvo upustila iz čiste znatiželje. Štoviše, na prvi spomen sirove prehrane o čemu joj je majka pričala, samo je odmahnula rukom i s nevjericom joj rekla: »Ma daj, tko bi to jeo?!«


Danas, pak, iza nje je desetak godina istraživanja, kreiranja i promoviranja ove prehrane, baš kao i promatranja njezinih učinaka, ponajprije, na vlastito zdravlje i zdravlje svoje obitelji. A tu se nema što previše reći, osim da je – odlično.


Istom riječju mogao bi se opisati i njezin svakodnevni osjećaj.




– Radim ono što volim, što me zanima i – što me najviše veseli – ono što zanima i sve više ljudi, govori ova Zagrepčanka dobro poznata većini ljudi zainteresiranih za zdravu prehranu.


Naime, usporedo s vlastitim istraživanjem sirovojedstva, započela je i s pisanjem bloga, a nastavila kreiranjem web stranice SirovaHrana.hr. Unazad osam godina, u potpunosti je posvećena sirovoj prehrani budući da su njezina iskustva i recepti doveli do sve više upita za održavanje radionica što je na koncu rezultiralo i pisanjem prve knjige »Sirova hrana« (Mozaik Knjiga, 2015).



Vrući čaj je gotovo sinonim za zimski dio godine, no to ne znači da se čaja treba odreći ukoliko zaronite u svijet sirove hrane.


Naime, svi sirovojedci upozoravaju da hrana zagrijavana na temperaturama višima od 45 stupnjeva ostaje bez vitamina i minerala te da je poželjno svoju prehranu bazirati na sirovom svježem voću, svježem povrću te orašastim plodovima i sjemenkama i to, približno, u omjeru (75:20:5).


– Voće nam daje potrebne kalorije i vodu, zeleno lisnato povrće minerale, a sjemenke i orašasti plodovi zdrave masnoće. Uglavnom, ne treba puno razmišljati, nego probati. Iskušati nekoliko recepata koji će, sigurna sam, pokazati da je sirova hrana ukusna kao i svaka druga hrana. Naime, ona se dehidrira, marinira, dodaju joj se začini… Zimi su to oni koji griju (kajenski papar, đumbir, cimet, kurkuma, crvena paprika, curry…), a ne treba zaboraviti da zima zahtjeva »tešku« hranu, pa dodati hladno prešana ulja (maslinovo, bučino, laneno, konopljino, kokosovo…), objašnjava Mihaela Devescovi, podsjećajući da jaki blenderi i griju i da je ukusnu, toplu juhu moguće izliti direktno iz blendera.


A što se čaja tiče, potrebno ga je ostaviti malo dulje u vodi zagrijanoj do 45 stupnjeva Celzija i – uživati.



Knjige recepata


No, kad je Mihaela Devescovi u pitanju, neobičnosti nikad dovoljno. Kao okorjeli sladokusac, prvo je htjela izdati knjigu s receptima za poslastice, no s obzirom na nedostatak domaće literature o sirovoj prehrani, izdavač ju je uspio uvjeriti da krene »od početka«.Budući da je upita kako pripremiti različite sirove obroke na njezinoj web stranici i društvenim mrežama iz dana u dan bilo sve više, ne čudi da je knjiga bila itekako dobro prihvaćena te da je ove godine pripremljeno njezino drugo izdanje, ali i izdana toliko željena knjiga »Slatke strasti« (Mozaik Knjiga, 2016.). A da je naslov knjige i više nego »pogođen«, najbolje govori podatak da je prva naklada (3.000 primjeraka) rasprodana u samo tri mjeseca te da se na policama ovoga mjeseca našlo drugo izdanje iste knjige. – Nije puno prošlo od objave prve i druge knjige, no »slatka« je knjiga recepata već dobrim dijelom bila pripremljena, objašnjava Devescovi koja je svoju strast prema pravljenju slastica prije godinu dana realizirala na najbolji mogući način – proizvodnjom sirovih torti.Riječ je o tortama bez šećera, brašna, jaja i margarina ili maslaca koje oduševljavaju ne samo bogatim okusima, već i atraktivnim izgledima.


Posljednjih godinu dana u fokusu Mihaele Devescovi su – torte.


– Htjela sam ponuditi torte koje će na prvu privući svojim izgledom, a onda i okusom. Tako su nastale Zdrave torte, koje su zdrave jer su napravljene od prirodnih sastojaka bez termičke obrade, s kvalitetnim namirnicama i sve ih radim – ručno, govori Devescovi čije je slatke kreacije, osim u Zagrebu, moguće kupiti i i u Rijeci (»Manufaktura«), Splitu i Zadru.


Kako sama kaže, inspiraciju za nove recepte nalazi posvuda.


– Nekad je to neka namirnica, katkad efekt koji želim postići, a ponekad i želja klijenta da napravim nešto »drugačije« – i izgledom i okusom, objašnjava dodajući da ju je upravo ovo potonje potaklo na spajanje maline i mente.


Slatki zadatak da kušaju i ocjenjuju njezine nove slastice, imaju članovi njezine obitelji – suprug, sin i kćerka – a sam proces ne traje dugo.– Dovoljno da imam malo mira i tišine i onda intuicija odradi svoje.


Dječje nepce zna


– Iako je već puno ljudi upoznato da konzumiranje svježeg voća i povrća te orašastih plodova ima višestruko pozitivne učinke na zdravlje, još je uvijek prisutno čuđenje i oklijevanje kad treba probati nekonvencionalno pripremljen obrok. Ipak, ono što mi daje »gorivo« za dalje jest činjenica da bez obzira na to koliko su pojedine namirnice nekome poznate, zadovoljstvo okusom ne izostaje.


To je možda najviše došlo do izražaja tijekom čestih gostovanja u školama moje djece, na različitim radionicama jer poznato je da su djeca uvijek iskrena, govori Mihaela Devescovi koja je prošlog tjedna imala radionicu i u Rijeci na kojoj je pokazala kako brzo i jednostavno napraviti smoothie od voća s chlorellom, čokoladno mlijeko i energetske kuglice s chia sjemenkama.


Dakako, mjesto održavanja bila je trgovina domaćih prirodnih proizvoda »Manufaktura« gdje u stalnoj ponudi imaju i njezine sirove torte.Osim što su se svi prisutni mogli uvjeriti da su njezine torte uistinu mala remek-djela, mogli su saznati glavne značajke sirove prehrane, ali i korisne »trikove«.Tako je Mihaela, između ostalog, objasnila i da sirova hrana nije hladna te da za njezinu primjenu nisu nužni skupi aparati.

Dragocjeni enzimi


– Osnovni aparat je blender, no može se i bez njega. Moj je put bio takav – bez blendera. Isprva sam sve nosila kod mame blendati, prisjeća se naša sugovornica dodajući da, primjerice, dehidrator može zamijeniti i pećnica.


– Potrebno ju je zagrijati na najnižu temperaturu i vrata ostaviti poluotvorenima. Na taj se način može i ugrijati hrana, a dobro je znati da blenderi s velikim brojem okretaja već nakon nekoliko minuta griju, tako da sirova hrana nije hladna hrana, objašnjava.


Naime, sirovom hranom smatra se sve što je termički obrađeno do 45 stupnjeva Celzija što omogućava čuvanje dragocjenih enzima u hrani te istovremeno jača imunitet i poboljšava probavu. Zapravo puno više od toga, no ističe Mihaela Devescovi, prelazak na sirovu prehranu svakako treba biti postepen.


– Zapravo, nije ni nužno u potpunosti se opredijeliti za sirovu prehranu, zamijenite li 50 posto svoje prehrane sirovom, već ste puno napravili za svoje zdravlje, zaključuje.