Svaku od četiri osnovne grupe biljaka treba saditi, sijati, presađivati, odnosno baviti se njome samo u određene dane, u razdoblju kada planete na njih dobro djeluju
Rudolf Steiner, utemeljitelj biodinamike, još je 1924. godine za svojih vrlo posjećenih predavanja, upozoravao kako je zemlja zatrovana zbog povećane uporabe mehanizacije i kemijskih sredstava, te plodovi osjetno gube na kvaliteti. Da bismo razumjeli biljni svet, tvrdio je Steiner, trebali bismo proširiti svoj pogled na ono što utječe na rast i napredak biljaka, jer su one podložne utjecajima koji se protežu sve od dubine zemlje do visine neba. Osim zemlje, na biljke utiču toplina i svjetlost Sunca, Mjesec, planete i zvijezde.
Orezivanje grmova
Orezivanje biljaka (voće, ukrasno drveće, grmovi, ruže) najbolje je ostaviti za vrijeme kada je Mjesec u fazi opadanja (treći kvartal), odnosno kada je u znaku Škorpiona.
Košenje trave
Košenje trave u prvoj i drugoj fazi potiče rast i njegovu gustinu.
Ako se u četvrtoj fazi kosi travnjak, usporava se njegov rast i napredak.
U posljednje vrijeme vrtlari se najviše ravnaju prema mjesečevom kalendaru, a tri su različite metode uzgoja biljaka po Mjesecu: sinodička, sideralna i biodinamička.
Sinodički način sađenja podrazumijeva podjelu lunarnog ciklusa na 4 kvartala. Ciklus traje 29,6 dana, a u njemu se biljke dijele na 4 kategorije: biljke korijena, biljke lista, biljke sa sjemenom izvana i biljke sa sjemenom unutar njih.
Biodinamički ciklus je detaljniji i koristi 12 horoskopskih znakova kao metodu pozicioniranja Mjeseca.
Sideralni je veoma sličan biodinamičkom, osim što u obzir uzima i rotaciju Mjeseca oko Zemlje za definiranje najboljeg vremena za sjetvu i berbu.
Najlakše je koristiti se jednostavnijim, sinodičkim načinom, a korisno je redovito bilježiti rezultate, kako bi se oni mogli pratiti i provjeravati. No, neka pravila su neupitna, pa se preporučuje pridržavati ih se u raznim mjesečevim fazama.
1. faza
U vrijeme mladog Mjeseca, kada je njegov uticaj na živa bića veoma jak, treba sijati i saditi biljke koje razvijaju sjeme izvana (jagode, žitarice, zelena salata, špinat, brokula, kupus, kelj, cvjetača…). U ovoj fazi, kada lunarna gravitacija podiže razinu vode, biljke upijaju prilično vlage, pa će se najbrže ukorijeniti i razviti. Tijekom ovog razdoblja dobro je izbalansiran rast biljaka korijena i lista.
2. faza
U drugom kvartalu, kada je Mjesec u fazi rasta, sila gravitacije je nešto manja, ali je mjesečeva energija jaka i dobro utječe na rast lišća. Tako je ovo razdoblje povoljno za sadnju, dva dana prije punog Mjeseca, i to naročito jednogodišnjim vrstama biljaka, koje rastu iznad tla, ali koje sjeme imaju u plodu, kao što su mahune, grah, grašak, soja, bob, te lubenice, paprike, rajčice…
3. faza
Tijekom punog Mjeseca treba brati ljekovito i začinsko bilje jer je tada najjače njihovo djelovanje, a poslije punog Mjeseca, kada je u fazi opadanja, opada i njegova energija, pa je to dobro vrijeme za sadnju biljaka korijena, kao što su: luk, mrkva, krumpir, repa, cikla, kao i dvogodišnje i višegodišnje cvjetne vrste, lukovice… Ovo je dobro vrijeme i za presađivanje biljaka, jer Mjesec djeluje na rast i ožiljavanje korijena.
4. faza
Kada je Mesec u fazi opadanja trebalo bi zaboraviti na sijanje i sadnju. Umjesto toga može se obrađivati tlo, uklanjati uvelo lišće, orezivati i presađivati.
Kalendar sadnje po mjesečevim mijenama po nekima su izmislili Babilonci, a po drugima Egipćani, utvrdivši već tada veliki utjecaj planeta na biljke, ali i dvanaest sazviježđa zodijaka.
Biodinamika se temelji na ritmovima koje u svemir svojim kretanjem unose Zemlja, Mjesec i planete. Jedan od njih je i ritam dana koji nastaje zbog okretanja Zemlje oko svoje osi. To treba uzeti u obzir kada, na primjer, okopavate zemlju. Ako je previše vlažna, tada je okopavajte ujutro, jer će se tako lakše osloboditi suvišne vlage. U slučaju da je zemlja previše suha, okopavajte je predvečer. Pratite li taj ritam primijetit ćete promjene već sljedećega jutra.
Osim što biljke posijane u različitim mjesečevim fazama različito napreduju, i plodovi ubrani u pravo vrijeme ostaju svježi znatno duže od onih ubranih u nepovoljnim lunarnim fazama.
Rijetki vrtlari mogu se pohvaliti dobrom intuicijom, pa i bez usmjeravanja tipa mjesečevog kalendara, nekako uvijek u pravo vrijeme obave sve radove. Takvo intuitivno vrtlarstvo nekada je primijenjivano i u našim krajevima, a mnogi stariji vrtlari njime se i danas koriste. To su oni u čiji vrt stalno virkamo diveći se ljepoti i zdravlju biljaka, a da vrtlara baš i ne viđamo prečesto sagnutog nad motikom. Još rjeđe ga viđamo s prskalicom, a o kemijskim zaštitnim sredstvima baš i ne zna mnogo.
