U manje od 24 sata post o rajčicama koji je na društvenoj mreži Facebook objavila Nikolina Draganović postao je, kako bi se to popularno reklo – viralan.

“Nego kupim ptičici paradajz za salatu. Obožava paradajz, i krenem ga rezat, i ostanem zaprepaštena. Ovo još apsolutno nikad nisam vidjela, pitam se kakva je to kemija… GMO… Koji vrag? I da, stranci budu kupili zemlju u Slavoniji i Baranji? Onda bu se to uzgajalo? Mi bumo nova Argentina? Kaj smo stvarno tak glupi?”, napisala je nakon što je u Zagrebu, u trgovini jednog trgovačkog dioničkog društva kupila pomidore.

Post su nakon što im se obratila komentirali i na stranici Permakultura,  Karmele i Miroslava Kiša, čiji je priručnik “Permakultura – Održivi vrt, zbrinuta zemlja, sretni ljudi” objavila Planetopija. 

“Vrijedno dijeljenja! Ne bi komentirali ovaj post, i gdje mi držimo svoje paradajze i koliko… 🙂 Ovo se na prirodan način ponekad dogodi s nekim prezrelim bundevama, tikvama, prezrelim krastavcima… Jedno je sigurno: ovi paradajzeki sigurno nisu zračeni gamma zrakama, za utjehu, a čime su tretirani i koliko puta – ostaje vašoj razigranoj mašti full opremljenoj znanjem o tehnologijama proizvodnje i čuvanja hrane, ma ne treba čak ni to – samo mašta! 🙂 Usput, možda bi bilo zgodno zamoliti vas za nešto malo više potpore u našim “amaterskim” pothvatima u sjemenarstvu koje, eto, sa srcem radimo u poslijednjih 15-ak godina uz blagu špotanciju prema onima koji u ovo doba godine kupuju paradajze i tako samo podržavaju mađioničare koji ih proizvode 🙂

Kupljene rajčice

Iako su dobili komentar da su na upit ispod posta “što se tu ustvari dogodilo” napisali puno teksta, za one koji žele znati više objavljujemo i njihovo detaljnije pojašnjenje:

Permakultura na fB

“Poštovana, i mi smo također do neke mjere “robovi vlastitih nepca” i ne uzimamo sebi pravo kritizirati ovakve stvari kod drugih, osim ponekad, kad pukne filmić 🙂 Svijet ionako nije crno-bijel, pa ako uživate u tim paradajzima – onda je tako! Vjerujemo da će vaša psiha iskoristiti joker zvan placebo i omogućiti tijelu da uzme maksimum iz takvih paradajza. Ide dok ide, na sreću ipak mnogi ljudi ne zloupotrebljavaju tu prirodnu mogućnost. 

Vaše je tijelo, što vrijedi i za sve nas ostale, usklađeno s prirodnim ritmovima i može biti zbunjeno neprirodnom prehranom (od aditiva, bojila (da, rajčice se ponekad farbaju), od doba godine u kojem ih konzumirate, pa sve do podrijetla hranjiva koje su biljke uzimale da bi stvarale plodove, listove…), bez obzira da li živite u gradu ili na selu.

Jedno od najvažnijih ritmova održavanja i usklađivanja materijalne i tjelesne dimenzije (zdravlje, imunitet, balans) s okolišem je – sezonska prehrana – ali čini se ne baš bilo kakva sezonska prehrana (vi, kao građanka globalnog sela možete prihvatiti da u zapadnom dijelu sela banane dozrijevaju kroz cijelu godinu, a naranče oko nove godine, premda ne mogu uspijevati u vašoj neposrednoj okolini, ali to ne korespondira s vašom usklađenosti s klimom i dijelom kontinenta na kojem živite, pa i s te razine vašem tijelu kroz hranu mogu doći nesinkronizirane informacije).

Tu više nisu toliko važni nutritivni podaci o hranjivosti (do neke mjere jesu, ali ne više na prvom mjestu), već i vrijeme u kojem su hranjive tvari potrebne tijelu i u kojim količinama, te jesu li svježe i prirodne ili su trulile u nekom skladištu dok nisu došle do vas (truljenje se samo usporava kemijskim sredstvima ili hlađenjem u hladnjačama, a gamma zračenje ga potpuno prekida, te se počinju odvijati neki drugi procesi o kojima se nismo potrudili doznati više).

Ljudski metabolizam također se sastoji od ciklusa (npr. proljetno “čišćenje” diureticima iz šparoga i slično…) 

Osim toga, možda će Vam u nekom trenutku postati važno jesu li npr. rajčice uzimale hranjiva/minerala iz koliko-toliko prirodnog ili vrtnog okoliša (tla) ili su gnojene umjetnim gnojivima (pa onda se hranite preinačenim molekulama plina od kojih se proizvodi npr. NPK gnojivo u Kutini, te mu se po potrebi dodaju anorganske tvari proizvedene u nekoj kemijskoj industriji), štićene biocidima čiji rezidui ostaju u tkivu ili na površini ploda (u izvornom ili do neke mjere kemijski promijenjenom stanju, oni ne predstavljaju hranu za vaše tijelo ni u kojem prirodnom obliku, ali mogu biti dopušteni zakonskim kvotama o prisutosti u minimalnim i za ljude “neškodljivim” količinama). 

Sve to je u posljednje vrijeme još više odmaklo u smjeru “globalizacije” u kojem je mnogima očito normalno jesti nesezonsku hranu – jer je kupuju, a kupuju je jer je ponuđena, a ponuđena je zbog profita koji ostvaruju svi u lancu, a profit na ovaj način žele iz pohlepe ili nečeg sličnog tipa “održavanje postojećeg načina života”, zbog kojeg se u novije vrijeme vode i mnogi inscenirani ratovi, a to sve zajedno nema veze s hranom, već s tržištem na kojem se kupuje novcem stvorenim “iz ničega” tj. koji nema materijalnu podlogu i stvarnu vrijednost (već dogovorenu), ali zato služi za materijanu eksploataciju prirodnih resursa, i ljudima koji u njemu preuzimaju ulogu potrošača (nepce). 

Kupljene rajčice

A da… Nismo još ni dotakli GMO 🙂 To je poseban dio cijele slagalice za koji jasno i bez daljnjeg razmišljanja kažemo glasno NE! Ovome se može stvarno dodati još mnogo neugodnih informacija, ali naše je stajalište da u današnje vrijeme jednostavno ne možete izbjeći sve te nepogodnosti, osim ako ne želite sami proizvoditi svu svoju hranu (mi smo od toga davno odustali jer je prenaporno, a i volimo ljudsko društvo 🙂 Svoje živote smo tako usmjerili da ipak proizvodimo većinu onoga što konzumiramo, a što ne možemo sami proizvesti s razumnom i ekonomski opravdanom pozadinom, to kupujemo. Tako smo promijenili ranije navike života i prehrane i zamijenili ih prirodnijima gdje smo mogli/željeli.

Rajčice ne kupujemo, banane također, limun i naranče samo ako su iz Dalmacije ili s otoka itd…. Zanimljivo je da je naša današnja prehrana mnogo bogatija, raznolikija i svježija od prosječne koju sebi priskrbljuju “potrošačI” veći od nas. 

Na kraju, odgovor na vaše pitanje: ne znamo točno što je moglo dovesti do klijanja sjemena u samoj rajčici, moguć je koktel koji se sastoji od kemijskih supstanci koje su očuvale tkivo ploda rajčice i predugog stajanja u hladnjači ili skladištu (prirodno bi bilo da cijeli plod istruli, a sjemenke u proljeće iskliju iz ostataka trulog ploda). Moguća je također neadekvatna ili nedovoljno ispitana hibridizacija te sorte rajčice koja je prikazana (GMO nije isključen, jer mnogi današnji postupci hibridizacije za industrijske rajčice i veliku proizvodnju sadrže barem neke elemente onoga što se općenito naziva genetsko modificiranje, iako je sama hibridizacija postupak mijenjanja genetskog koda koji najčešće uključuje “prirodnije” procese), skopčana s nešto kemije i neadekvatnim temperaturama skladištenja… Tu je mnogo toga moguće, ali ništa od toga prirodno 🙂 Nama sve to nije prihvatljivo… Samo promatramo kad će većem broju ljudi doći iz “d” u “g”… 🙂 i trudimo se barem donekle biti na usluzi onima poput Vas koji žele sami uzgojiti svoje rajčice…”, navedeno je u odgovoru na fB stranici Permakultura,  Karmele i Miroslava Kiša.

Kupljene rajčice