Igrice razvijaju kognitivne sposobnosti, ali kod svakodnevnog igranja mogu izazvati poteškoće s motivacijom budući da u školi, za razliku od igrice, ne slijedi trenutačna nagrada. Ipak, bolje rezultate postižu oni koji igraju igrice za jednu osobu
ZAGREB Dječaci češće nego djevojčice postižu slabe rezultate u matematici, prirodoslovlju i posebno čitalačkoj pismenosti, pokazuje nedavno objavljena studija OECD-a »ABC rodne ravnopravnosti u obrazovanju«.
Istraživanje je napravljeno na temelju PISA istraživanja kojim je 2012. obuhvaćeno oko 510.000 15-godišnjaka u 65 država. Razlike u rezultatima nisu posljedica »urođenih sposobnosti« već uzrok imaju u obitelji, školi i društvu. Jedan od uzroka krije se u vremenu koje dječaci i djevojčice od 15 godina provode vrijeme u i izvan škole.
Dječaci više vremena posvećuju računalima i počinju još prije polaska u školu. U zemljama OECD-a nešto više od trećine djece koristilo je računalo prije šeste godine, a u prosjeku ga je koristilo osam posto dječaka više nego li djevojčica.
Razlog za slabije rezultate je i stav dječaka koji dva puta češće od djevojčica smatraju da je školovanje gubljenje vremena. Očito je i da nešto više dječaka nego djevojčica smatra da je rješavanje domaćih zadaća također gubljenje vremena. Razlika u uspjehu PISA testiranja nastaje i zato što djevojčice prosječno tjedno domaće zadaće rješavaju 5,5 sati, a dječaci sat manje. Svaki sat više koji se posveti rješavanju domaćih zadaća rezultira s 4,3 boda boljim rezultatom u prirodoslovlju i 4,5 boda u matematici i čitalačkoj pismenosti. Istraživanje OECD-a navodi da hrvatski učenici posvećuju samo dva sata tjedno rješavanju domaćih zadaća pa i ne treba čuditi da su rezultati hrvatskih učenika u svim istraživanim kategorijama ispodprosječni.
Razlog slabijih rezultata dječaka je i u njihovoj posvećenosti računalnim igrama. Dječaci češće igraju igrice. Samo 25 posto 15-godišnjaka nikada nije igralo igricu za jednu osobu, dok je djevojčica iste dobi bez tog iskustva 56 posto. Čak 61 posto dječaka svakodnevno igra takve igrice, a djevojčica 41 posto.
Dječaci koji svakodnevno igraju igrice postižu najslabije rezultate, a najbolji su oni koji se igraju jednom ili dva puta tjedno. S obzirom na to da se više igraju na kompjutoru dječacima ostaje manje vremena za domaće zadaće, čitanje iz užitka i fizičke aktivnosti.
Djevojčice ostvaruju 23 boda bolje rezultate u čitalačkoj pismenosti čak i u usporedbi s dječacima koji su jednako motivirani za izvannastavno čitanje kao i one. Jedan od razloga za to su roditelji koji svojim sinovima upropaštavaju mogućnost stjecanja čitalačkih navika. Roditelji u želji da njihova djeca čitaju lijepo i umno štivo često dječake obeshrabruju u čitanju nečega što oni smatraju trivijalnim, poput stripova i sportskih magazina, a što bi njihovi sinovi radije čitali. OECD u »ABC rodne ravnopravnosti u obrazovanju« navodi da se tako ne razvijaju čitalačke navike, a jedan od slogana PISA istraživanja je »bolje ikakvo čitanje nego nikakvo«.
Igrice razvijaju kognitivne sposobnosti, ali kod onih koji svakodnevno igraju mogu izazvati poteškoće s motivacijom u školi budući da za neko ostvarenje ne slijedi trenutna nagrada.
Dječaci od 15 godina vikendom surfaju u prosjeku tri sata dnevno, djevojčice 17 minuta manje. Tijekom tjedna dječaci surfaju 144 minute, djevojčice 130 minuta. Uočene su i razlike u tome za što se koristi internet. Dječaci ga više koriste za skidanje glazbe, filmova i igrica, za čitanje vijesti, a djevojčice su aktivnije na društvenim mrežama.
I dok se dječaci radije igraju, djevojčice radije čitaju ono što ne moraju. Gotovo 80 posto djevojčica čita iz užitka i jedva 60 posto dječaka. Djevojčice nadmoćno više čitaju magazine i časopise.
