Potpuno novi smjer

Odjeci najznačajnijeg salona automobilske industrije: Frankfurt skrojio novu političku kartu svijeta

Edi Prodan

Reuters

Reuters



Potpuno novi smjer u komunikaciji s kupcima kao dio pripreme za potpuno novi iskorak u mobilnosti. Posebno onoj koja se odnosi na strategiju osmišljavanja prometa u gradovima i njihovim aglomeracijama, ali i redefiniranje tržišnih utjecaja u Europi, ali i na čitavoj planeti osnovni su naglasci bienalnog salona automobila u Frankfurtu koji je svoja vrata prošlog tjedna otvorio po 67. put. Dakako, ima na njemu i čitav niz već na neki način elaboriranih tema kao što su sve veći naglasak na električnim automobilima, ili onima koji koriste hibridne tehnologije kao i njemačko smaknuće starijih vozila s dizelskim motorima.


Kada je riječ o komunikaciji s kupcima, najdalje je otišao Citroen s čijim smo direktorom komunikacija Arnaudom Bellonijem vodili poduži razgovor. Tim više što je ideja koju oni primjenjuju vrlo zanimljiva i za čitav niz drugih djelatnosti, pa tako i za medije. Oni su naime prihvatili činjenicu kako su se komunikacijske tehnologije toliko razvije putem digitalnih medija da se »osobnost« automobila mora njima prilagođavati. Neki od Citroenovih modela tako imaju ugrađene fotografske aparate, u unutrašnjosti su implementirane digitalne platforme koje u cjelosti čitaju sadržaj pametnih telefona tako da njihove aplikacije automatski postaju i sadržaj automobila. No, shvatili su oni još jednu mnogo bitniju činjenicu: današnje mlade generacije su navikle koristiti, ne posjedovati.


Mora im se »podvući pod kožu«


Posebno su osjetljivi na smislenost vlasništva nad nekom pokretninom. Do takve percepcije svijeta u kojem živimo došlo se također zbog – digitalnih aplikacija. Sve se naime rezervirava digitalnim putem – način putovanja, odredište, vrsta smještaja, »rentanje« automobila. Kod mlađe populacije najčešća je kombinacija leta i iznajmljivanja automobila.




Citroen stoga pokreće sustav prema kojem se automobili u njihovim salonima neće samo prodavati i servisirati nego i – iznajmljivati. Ili kako ističe Belloni današnje se mlade ljude teško može navesti na kupovanje automobila konvencionalnim pristupom, oni će se na to odlučiti jedino ako im se nakon višednevnog korištenja u cjelosti »podvuče pod kožu«.


No, kako je pak Uber proveo novu revoluciju, u Citroenu će ubuduće, također putem aplikacije, svim vlasnicima omogućiti da svoje automobile kad im nisu potrebni – rentaju. Briše se dakle do sada poznati način odabira, kupnje i posjedovanja te automobila te ono postaje ili korištenje po potrebi, ili čak i dobro koje će vlasniku uz zadovoljstvo korištenja omogućiti i mogućnost – zarade. Bude li to proradilo kako je zamišljeno, eto nam još jedne zanimljive refleksije digitalne revolucije.


No, osim te razvojne komponente, donio je Frankfurt i još jednu koju bismo skoro mogli definirati – političkom. Podloga nedolaska čitavog niza znanih automobilskih marki mogla bi se dakako prije svega definirati bacanjem »koplja u trnje« u permanetnoj bitki za kupca u čemu je njemačka automobilska industrija najuspješnija. Fiat i sve marke, osim Ferrarije što se obraća jednom specifičnom sloju kupaca, koje pripadaju u njegov koncern na najznačajnijem ovogodišnjem salonu automobila se jednostavno – nisu pojavili. Te su na taj način zapravo potvrdili činjenicu da se predaju u pokušaju širenja na tržišta koja se nalaze izvan njima dominantnih, bilo da je riječ o Italiji ili SAD.


Izostao je i Peugeot što bi se možda moglo smatrati i ustupkom Opelu koji je odnedavno postao dio njihove PSA grupacije: nećemo vam se dirati u njemačko tržište, ono je vaše dragi naši kolege i prijatelji iz Opela. Mada, i ta je odluka uvelike neobična jer još do jučer Peugeot se s čitavim nizom elemenata pokušavao približiti upravo najmoćnijem tržištu u Europi, jednom od naznačajnijih na svijetu, onom Njemačkom. Ista ta francuska grupcije prije nekoliko godina je lansirala novi brand DS kojem je jedan od ciljeva bio oduzimanje dominacje Nijemcima. S obzirom da DS-a nije bilo u Frankfurtu, očigledno da je zagriz u tkivo njemačke autoindustrije bio – pretvrd. Volvo pak ionako dolazi samo na koketnu, ali i vrlo utjecajnu Ženevu, dok ostale salone automobila »ne doživljava«. I on tvrdi kako je pronašao svoje, digitalne kanale na putu do kupaca.


Nijemci raskošni do – bahatosti


A »nijemci« raskošni do – bahatosti. Nikad kao ovih dana frankfurtski autosalon nije bio toliko – njemački. Mercedes je svoj prostor čak i organizirao na način da se ulazak u njega doživljava skoro kao ulazak u neku religijsku ustanovu, kao ulazak u – crkvu. I ma koliko je automobilski div iz Stuttgarta izložio i čitav niz modela koji će uskoro na prometnice, posebno je bio upečatljiv po predstavljanju onog što dolazi. I to ne samo na planu automobila nego čak i izlaganjem autobusa budućnosti. Ono što poručuje Mercedes, a već je itekako stvarnost kod Smarta, je činjenica da će automobili koji će se kupovati u najskorijoj budućnosti biti – u cjelosti električni. Smart skoro da ni nije izložio konvencionalni automobil, Mercedes je još uvijek u »nagovjestnoj« fazi. Vrlo se slično ponašao i BMW, kao i neki dijelovi ultramoćnog Volkswagen koncerna koji je došao do brojke od 600 tisuća zaposlenih, a po svojim je financijskim rezultatima znatno moćniji od najmanje polovice europskih država, pa tako i Hrvatske, tako da je jasno kako je, kad su automobili u pitanju, ovogodišnji Frankfurt objavio novu podjelu svijeta. Nijemcima moć, luksuz i određivanje trendova u godinama koje dolaze, ostatku svijeta, možda uz neke japanske izuzetke, konvencionalna sadašnjost. Koju će itekako ispunjavati i iz Njemačke – prognani dizelaši. Dakako uz izuzetak Citroena koji se u cjelosti vratio svojim korijenima, osmišljavanju osebujnih automobila samosvjesnog dizajna i udobne vožnje, ujedno iskoračivši i u budućnost – koristiti, a ne posjedovati.