ZAGREB Tradicionalni, sada već sedmi, prosvjed protiv imena Trga maršala Tita građanska inicijativa održala je u subotu pred nešto manje od tisuću ljudi, a pod motom »trg maršala zločinca je civilizacijska sramota«.

Ovogodišnji prosvjed imao je jaku podršku lokalnog HDZ-a, jer je jedna od govornica na skupu bila Zdravka Bušić, HDZ-ova predstavnica u Europskom parlamentu, a prisutni su bili i vodeći ljudi s lista za predstojeće izbore. HDZ-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Margareta Mađerić te nositelj liste za Gradsku skupštinu Andija Mikulić. Mađerić je u izjavi za Hinu kazala kako je trg za nju uvijek bio Kazališni trg i da će u Gradskoj skupštini pokrenuti inicijativu za promjenu imena. Da sve dodatno poprimi obrise HDZ-ovog predizobrnog skupa pobrinuli su se sami organizatori, koji su na kraju okupljene pozvali da na predstojećim lokalnim izborima glasaju za HDZ ili neke od pravaških opcija, jer su im oni dali podršku u borbi za promjenu imena trga.

Glavni govornik, koji je izazvao ponajviše emocija bio je Branimir Lukšić, pravnik i nekadašnji župan Splitsko-dalmatinske županije. U svom govoru osudio je da jedan od najljepših zagrebačkih »nosi ime zlikovca koji je deseti po broju ubijenih ljudi u 20. stoljeću«. Kada se prihvatio brojki, Lukšićev govor je neodoljivo podsjećao na srpske mitomanske motive. Tako je kazao da je Josip Broz odgovoran za smrt preko milijun ljudi nakon drugog svjetskog rata, što je zapravo nevjerojatno podsjeća na srpsku mitomaniju o 700 tisuća pobijenih u Jasenovcu. 

Lukšić je pozvao i Vladu, Sabor, predsjednik države, gradonačelnika i Gradsku skupštinu da promjene ime trga. Prilikom njegovog nabrajanja političkih institucija, najveće negodovanje je dobio predsjednik Ivo Josipović. Naveo je bivši političar i kako je Zagreb »središte novog jugoslavenstva«, argumentirajući to nepoštivanjem Domovinskog rata, neprocesuiranjem partizanskih zločina i približavanjem državama u regiji. Nabrajajući Titove grijehe, Lukšić je naveo i broj osuđenih za verbalni delikt u samo četiri godine. Doduše, nije jasno kako je Josip Broz na to mogao utjecati, obzirom da se radilo o razdoblju od 1981. do 1984. godine, dakle nakon Titove smrti.

Organizatori su pred samom pozornicom napravili i krug od 25 križeva s imenima žrtava jugoslavenskog represivnog aparata. Simbolički su tome dali ime »Bunar smrti«, kao protutežu Meštovićevom »Zdencu života« smještenom na ovom pitoresknom trgu. Među govornicima je trebao biti i Zvonimir Hodak, ali se poznati odvjetnik na kraju ispričao za nedolazak.