Reuters
Stoga ne iznenađuje da će upravo u onim tropskim i umjerenom toplim područjima koje su poharali naleti šumskih požara, po klimatskim projekcijama, temperature dodatno rasti, a suše biti učestalije
Svakoga ljeta šumski su požari sve su razorniji, a zadnjih tjedana naročito pustoše prostranstva Grčke, Portugala, Španjolske i sjeverne Kalifornije. Znanstvenici objašnjavaju kako globalno zatopljenje pogoršava taj problem.
Naravno, i drugi faktori utječu na sve učestalije i intenzivnije požare, uključujući ljudsko zadiranje u šumska područja i neodgovorno upravljanje šumama.
»Pacijent je već bio bolestan«, kaže David Bowman, profesor biologije okoliša na Sveučilištu u Tasmaniji i stručnjak za požare.
»Međutim, klimatske su promjene ubrzale bolest«
‘Dobro vrijeme’ za požar
Svaki vam vatrogasac može reći kakvi vremenski uvjeti pogoduju razvoju požara: vruće, suho i vjetrovito.
Stoga ne iznenađuje da će upravo u onim tropskim i umjerenom toplim područjima koje su poharali naleti šumskih požara, po klimatskim projekcijama, temperature dodatno rasti, a suše biti učestalije.
»Osim što donose više suhog i vrućeg zraka, klimatske promjene – ubrzavanjem isparavanja i povećanjem suša – također stvaraju više zapaljive ekosustave«, kazao je Christopher Williams, šef odjela ekoloških znanosti na Sveučilištu Clark u Massachusettsu.
Na jugu Francuske i Portugala u zadnjih 20 godina bile su tri ili četiri velike suše koje su se u takvom opsegu prethodno pojavljivale samo jednom u stoljeću.
Više ‘goriva’
Suho vrijeme znači više usahlih stabala, raslinja i trave – i više loživa za vatru.
»Sve te ekstremno sušne godine stvaraju veliku količinu sasušene biomase«, kaže Michael Vennetier, inženjer na francuskom Nacionalnom centru za istraživanje i tehnologiju okoliša i poljoprivredu (IRSTEA).
»To je savršeno zapaljivo«.
Promjene okoline
Da stvari budu gore, nove su se vrste bolje prilagodile poluaridnim uvjetima u svojim staništima.
»Biljke kojima odgovara vlažnost nestale su. Zamijenile su ih zapaljivije biljke koje mogu izdržati suhe uvjete, poput ružmarina, divlje lavande i timijana«, dodaje Vennetier.
»Ta promjena se događa prilično brzo«.
Žedne biljke
Duža sezona
Povijesno gledajući, u umjereno toplim dijelovima sjeverne polutke sezona je požara bila kratka – srpanj i kolovoz.
»Danas se razdoblje osjetljivo na požare proširilo od lipnja do listopada«, kazao je Thomas Curt s IRSTEA-e govoreći o prostoru Mediterana.
Za Kaliforniju, koja je tek nedavno izašla iz razdoblja petogodišnje suše, neki stručnjaci kažu kako ondje uopće nema sezone požara – planuti može cijelu godinu.
Više munja
»Što je toplije, to je više munja«, kaže Mike Flannigan, profesor na Sveučilištu Alberta u Kanadi.
»To vodi većem broju požara, posebno u sjevernim predjelima«.
Diljem svijeta 95 posto požara prouzročio je čovjek, dodao je.
Oslabljene zračne struje
Uobičajeni obrasci vremena iznad Sjeverne Amerike i Euroazije uvelike ovise o zračnim strujama na velikim visinama – koje nastaju kao rezultat kontrasta između polarnih i ekvatorijalnih tempereatura.
Međutim, globalno je zatopljenje povisilo temperature na Arktiku dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je oslabilo spomenute struje. A to znači da zrak tone i postaje topliji i suši.
»Vatrogasci godinama znaju da je to pogodno za požare»
Nesavladiv intenzitet
Klimatske promjene ne samo da povećavaju vjerojatnost izbijanja požara, već povećavaju i njihov intenzitet.
»Ako požar postane preintenizivan – čemu trenutno svjedočimo u Kaliforniji i što smo vidjeli prije nekoliko tjedana u Grčkoj – ne postoji izravna mjera da se požar zaustavi«, rekao je Flannigan.
»To je poput pljuvanja na logorsku vatru«.
Najezda kukaca
S porastom temperature kukci su se premjestili sjeverno u kanadske borealne šume, putem stvarajući pustoš i ubijanjem drveća.
»Povećanje broja kukaca privremeno povećava zapaljivost šume tako što povećava količinu mrtvog materijala, poput iglica«, kaže Williams.
Začarani krug
Globalno, šume sadrže 45 posto Zemljina ugljika i upijaju četvrtinu ljudske emisije staklenika.
Međutim, kako šume umiru i gore, dio se ugljika vraća u atmosferu, doprinoseći klimatskim promjenama u začaranom krugu.