'Pacijent već bio bolestan'

Znanstvenici objasnili sve veći broj šumskih požara. Nažalost, čak i to ima veze s klimatskim promjenama

Hina

Reuters

Reuters

Stoga ne iznenađuje da će upravo u onim tropskim i umjerenom toplim područjima koje su poharali naleti šumskih požara, po klimatskim projekcijama, temperature dodatno rasti, a suše biti učestalije



Svakoga ljeta šumski su požari sve su razorniji, a zadnjih tjedana naročito pustoše prostranstva Grčke, Portugala, Španjolske i sjeverne Kalifornije. Znanstvenici objašnjavaju kako globalno zatopljenje pogoršava taj problem.


Naravno, i drugi faktori utječu na sve učestalije i intenzivnije požare, uključujući ljudsko zadiranje u šumska područja i neodgovorno upravljanje šumama.


»Pacijent je već bio bolestan«, kaže David Bowman, profesor biologije okoliša na Sveučilištu u Tasmaniji i stručnjak za požare.




»Međutim, klimatske su promjene ubrzale bolest«


‘Dobro vrijeme’ za požar


Svaki vam vatrogasac može reći kakvi vremenski uvjeti pogoduju razvoju požara: vruće, suho i vjetrovito.


Stoga ne iznenađuje da će upravo u onim tropskim i umjerenom toplim područjima koje su poharali naleti šumskih požara, po klimatskim projekcijama, temperature dodatno rasti, a suše biti učestalije.


»Osim što donose više suhog i vrućeg zraka, klimatske promjene – ubrzavanjem isparavanja i povećanjem suša – također stvaraju više zapaljive ekosustave«, kazao je Christopher Williams, šef odjela ekoloških znanosti na Sveučilištu Clark u Massachusettsu.


Na jugu Francuske i Portugala u zadnjih 20 godina bile su tri ili četiri velike suše koje su se u takvom opsegu prethodno pojavljivale samo jednom u stoljeću.


Više ‘goriva’


Suho vrijeme znači više usahlih stabala, raslinja i trave – i više loživa za vatru.


»Sve te ekstremno sušne godine stvaraju veliku količinu sasušene biomase«, kaže Michael Vennetier, inženjer na francuskom Nacionalnom centru za istraživanje i tehnologiju okoliša i poljoprivredu (IRSTEA).


»To je savršeno zapaljivo«.


Promjene okoline


Da stvari budu gore, nove su se vrste bolje prilagodile poluaridnim uvjetima u svojim staništima.


»Biljke kojima odgovara vlažnost nestale su. Zamijenile su ih zapaljivije biljke koje mogu izdržati suhe uvjete, poput ružmarina, divlje lavande i timijana«, dodaje Vennetier.


»Ta promjena se događa prilično brzo«.


Žedne biljke


S porastom količine žive i manje kiše, drveća i grmovi kojima nedostaje vode puštaju korijenje dublje u tlo, kako bi dosegle svaku kap vode za svoje lišće i iglice.To znači da više nema vlage u zemlji koja bi mogla usporiti nalet požara kroz šumu ili šikaru.

Duža sezona


Povijesno gledajući, u umjereno toplim dijelovima sjeverne polutke sezona je požara bila kratka – srpanj i kolovoz.


»Danas se razdoblje osjetljivo na požare proširilo od lipnja do listopada«, kazao je Thomas Curt s IRSTEA-e govoreći o prostoru Mediterana.


Za Kaliforniju, koja je tek nedavno izašla iz razdoblja petogodišnje suše, neki stručnjaci kažu kako ondje uopće nema sezone požara – planuti može cijelu godinu.


Više munja


»Što je toplije, to je više munja«, kaže Mike Flannigan, profesor na Sveučilištu Alberta u Kanadi.


»To vodi većem broju požara, posebno u sjevernim predjelima«.


Diljem svijeta 95 posto požara prouzročio je čovjek, dodao je.


Oslabljene zračne struje


Uobičajeni obrasci vremena iznad Sjeverne Amerike i Euroazije uvelike ovise o zračnim strujama na velikim visinama – koje nastaju kao rezultat kontrasta između polarnih i ekvatorijalnih tempereatura.


Međutim, globalno je zatopljenje povisilo temperature na Arktiku dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je oslabilo spomenute struje. A to znači da zrak tone i postaje topliji i suši.


»Vatrogasci godinama znaju da je to pogodno za požare»


Nesavladiv intenzitet


Klimatske promjene ne samo da povećavaju vjerojatnost izbijanja požara, već povećavaju i njihov intenzitet.


»Ako požar postane preintenizivan – čemu trenutno svjedočimo u Kaliforniji i što smo vidjeli prije nekoliko tjedana u Grčkoj – ne postoji izravna mjera da se požar zaustavi«, rekao je Flannigan.


»To je poput pljuvanja na logorsku vatru«.


Najezda kukaca


S porastom temperature kukci su se premjestili sjeverno u kanadske borealne šume, putem stvarajući pustoš i ubijanjem drveća.


»Povećanje broja kukaca privremeno povećava zapaljivost šume tako što povećava količinu mrtvog materijala, poput iglica«, kaže Williams.


Začarani krug


Globalno, šume sadrže 45 posto Zemljina ugljika i upijaju četvrtinu ljudske emisije staklenika.


Međutim, kako šume umiru i gore, dio se ugljika vraća u atmosferu, doprinoseći klimatskim promjenama u začaranom krugu.