Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 1
Sutra: 15° 15° 1
27. svibnja 2019.
BiH na izborima

Zemlja u rukama Komšića, Čovića i Dodika: Sutrašnji izbori mogli bi dovesti do nove blokade sustava u BiH

foto: Reuters
foto: Reuters
Autor:
Objavljeno: 6. listopad 2018. u 15:00 2018-10-06T15:00:15+02:00

Nacionalizam neće biti ni dotaknut – to je sigurno već sada. Naš je list predstojeće izbore već nazvao »izborima da se ništa ne promijeni«; »«izborima za učvršćenje vladajućih stranaka na vlasti«; »izborima za ponavljanje starih ratobornih fraza« i »izborima za neprestano pothranjivanje mržnje«, kao i izborima za »recikliranje loše prošlosti«.

Nemoj slučajno 'ko je zaposlen u Gacku da glasa za Govedaricu i SDS. Izbacit ćemo ga s posla. A vas molim, koga vi vidite da glasa, a da radi, samo mi javite, ja ću ga izbaciti – to je izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika iz aktualne predizborne kampanje za opće izbore u Bosni i Hercegovini, na kojima će oko 3,3 milijuna birača sutra glasati za svoje predstavnike na pet razina vlasti.

Ton i sadržaj Dodikove izjave ilustrativno opisuju atmosferu: prešućene i otvorene prijetnje, jedno okrutno premlaćivanje novinara, prijetnje drugima, i, prema istraživanjima nevladinih organizacija, pretežito besmislene i besadržajne političke poruke, lišene konkretnih planova, najava i projekata.

Poznato je da su opći izbori u Bosni i Hercegovini složen i teško pregledan proces: glasa se za tri člana Predsjedništva BiH – jedan, srpski, iz Republike Srpske, te dva, hrvatski i bošnjački, iz Federacije BiH. Biraju se također zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, odnosno državnog parlamenta, te zastupnici u parlamentima entiteta, Federacije BIH i Narodne skupštine RS. Također predsjednik Republike Srpske i njegova dva potpredsjednika, Hrvat i Bošnjak, kao i zastupnici u deset županija Federacije BiH.

Nacionalizam neće biti ni dotaknut – to je sigurno već sada. Naš je list predstojeće izbore već nazvao »izborima da se ništa ne promijeni«; »«izborima za učvršćenje vladajućih stranaka na vlasti«; »izborima za ponavljanje starih ratobornih fraza« i »izborima za neprestano pothranjivanje mržnje«, kao i izborima za »recikliranje loše prošlosti«. Predizborna kampanja pokazala je upravo to – širenje straha i nepovjerenja na svim trima stranama. Do kraja kampanje, ipak, kristaliziralo se nekoliko najzanimljivijih pitanja.

Komšić ili Čović? 

Najvažnije od njih mogla bi biti neizvjesnost oko hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine: hoće li pobijediti Dragan Čović, sadašnji hrvatski član državnog predsjedništva, ili će mu mjesto preoteti Željko Komšić, predsjednik stranke Demokratska fronta (DF), koji je prije sadašnjeg Čovićeva mandata dva puta već bio hrvatskim članom Predsjedništva BiH, premda je taj njegov mandat obilježilo duboko neslaganje i bojkot HDZ-a BiH, najsnažnije hrvatske političke organizacije u BiH.

komsic

Problem je poznat: HDZ BiH matematički je dokazao da Željko Komšić nije mogao biti izabran glasovima Hrvata, nego Bošnjaka, što je, prema rezoniranju HDZ-a BiH, suprotno logici daytonskoga sporazuma, koji je tri mjesta u Predsjedništvu BiH rasporedio prema nacionalnome ključu, i to, prema interpretaciji HDZ-a BiH, zato da bi svaki narod mogao birati svoje predstavnike. Željko Komšić, koji je prvi mandat u Predsjedništvu BiH osvojio kao kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), da bi kasnije osnovao vlastitu Demokratsku frontu, odgovaraju, međutim, kako se ne može znati tko je za koga glasao, te da Komšićev legalno osvojeni mandat nitko ne može dovoditi u pitanje – uostalom, Željko Komšić je Hrvat. Problem traje već godinama, a nastao je, dakle, oko interpretacije legaliteta, na kojem inzistira Komšić, i legitimiteta, na koji se, uz podršku službenog Zagreba, poziva HDZ BiH. Nesporazum je dodatno zapleten činjenicom da BiH nije promijenila izborno zakonodavstvo u skladu s presudom Ustavnoga suda BiH.

Taj je sud, naime, uvažio prigovor Bože Ljubića, zastupnika dijaspore u hrvatskome Saboru i glavnog tajnika Hrvatskog narodnog sabora, okupljajućeg tijela parlamentarnih hrvatskih političkih stranaka u BiH, koji je zahtijevao da se izborna pravila promijene, kako bi onemogućila da hrvatske zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH, slično kao i na izborima za Predsjedništvo BiH – biraju Bošnjaci. Tim je zahtjevom HDZ BiH krajem prošle i početkom ove godine čak uvjetovao svoje sudjelovanje na izborima, prijeteći da će ih bojkotirati, ali – premda izborno zakonodavstvo nije promijenjeno – stranka je ipak odustala od tih dramatično izvaninstitucionalnih načina političke borbe.

covic

To, međutim, što HDZ BiH ipak sudjeluje na izborima, ne znači da zemlja poslije njih ne može dospjeti u trajnu, možda čak nerazrješivu političku krizu. Pobijedi li Komšić Dragana Čovića u utrci za Predsjedništvo BiH, sve je moguće – i da zastupnici HDZ-a BiH bojkotiraju institucije, pa da zemlja tako dospije u višemjesečni politički vakuum iz kakvoga nije jasno kako bi se izvukla. A to su samo neposredne i najočitije moguće posljedice rezultata sutrašnjih izbora: ako se, naime, deset županijskih skupština u Federaciji BiH i uspije formirati, pitanje je kako će iz njih biti birani predstavnici Hrvata i Bošnjaka u federalni Dom naroda.

Blokada vlasti, drugim riječima, moguća je u svakom trenutku tijekom nekoliko postizbornih mjeseci: Bosna i Hercegovina, bez ikakve sumnje, sutrašnjim izborima ulazi u novo razdoblje neizvjesnosti. Zanimljivo je, pritom, naglasiti kako je poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, reis-ul-ulema Husein Kavazović, sunarodnjacima Bošnjacima poručio da ne bi bilo dobro da Hrvatima biraju političke predstavnike. U uravnoteženoj i balansiranoj izjavi za Večernji list, kojega Hrvati u BiH najviše čitaju, Kavazović je kazao kako »ne smatra dobrim da pripadnici jednog naroda biraju zastupnike iz drugog naroda, gdje god je ravnopravnost u zastupljenosti naroda u institucijama vlasti Ustavom određena i zajamčena.«

Reisova izjava 

No, s druge strane, dodao je, »ne smatram dobrim ni da se taj bitni princip u organizaciji vlasti u BiH stranački zloupotrebljava ili da se pomoću njega, pozivanjem na svoj narod, politički iritiraju i u svojim pravima ograničavaju pripadnici drugih dvaju naroda i bosanskohercegovački građani iz reda ostalih«.

bakir

Tu reisovu izjavu zapazila je i pozdravila vlast u Zagrebu, koja kontinuirano, još otkad je istekao predsjednički mandat Stjepana Mesića a predsjednikom postao Ivo Josipović, podržava HDZ BiH u svim njegovim zahtjevima za konfederalizacijom BiH. Premijer Andrej Plenković, koji je u petak u Mostaru podržao HDZ BiH, novinarima je izjavio kako je »s pažnjom« pročitao izjavu reisa Kavazovića, ocjenjujući je »jako mudrom i jako ispravnom«. Sada treba vidjeti hoće li Kavazovićevi sunarodnjaci poslušati svojega duhovnog vođu – a ako je suditi po dosadašnjem uvelike razumnome političkom ponašanju Bošnjaka, može se to i očekivati.

U njihovome političkom korpusu, odnosi snaga nisu bitno promijenjeni: bitka se vodi između Stranke demokratske akcije (SDA), koja je za člana Predsjedništva BiH istakla dugogodišnjeg stranačkog parlamentarca Šefika Džaferovića, jer se Bakir Izetbegović više ne smije kandidirati. Njihov je glavni protivnik Fahrudin Radončić, medijski tajkun i vlasnik »Avaza«, najutjecajnijeg medijskog koncerna u BiH, te osnivač Stranke za bolju budućnost BiH (SBB), koji se za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kandidira već treći put. Tu je i Denis Bećirović, kandidat Socijaldemokratske stranke BiH, ali njegove su šanse, prema svemu sudeći, malene.

radon

Osim ova tri kandidata koji izražavaju glavnu struju političkog života u BiH, vrijedni su spomena još i protunacionalistički kandidat Boriša Falatar, te nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Mirsad Hadžikadić. Falatar, kojega smo na stranicama našeg lista već bili predstavili, mladi je sarajevski Hrvat s diplomama ekonomije uglednih svjetskih sveučilišta, a u politički govor u BiH pokušao je uvesti ton suradnje, pomirenja i napuštanja nacionalizma kao budućnosti zemlje. Kandidirao se za hrvatskog člana Predsjedništva BiH te dijelu javnosti u BiH i u regiji ulio stanovitu nadu, ali dosadašnje ankete pokazuju da neće uspjeti osvojiti znakovit i važan broj glasova.

Prepušteni sudbini 

U Republici Srpskoj, kandidatura Milorada Dodika za srpskog člana Predsjedništva BiH noćna je mora nenacionalističke javnosti i međunarodne zajednice. Nekadašnji antinacionalistički socijaldemokrat, koji se, na položaju predsjednika RS, prometnuo u slavitelja Mladića i Karadžića te u otvorenog protivnika jedinstvene i cjelovite BiH, izjavio je da će, postane li srpski član Predsjedništva BiH, predsjedati zemljom koja ne postoji. Za predsjednicu Republike Srpske kandidirao je svoju vjernu poslušnicu Željku Cvijanović, sadašnju premijerku RS, koja bi na tome položaju, bez ikakve sumnje, s Dodikom kao srpskim članom Predsjedništva BiH, skladno vodila BiH prema daljnjoj histerizaciji, polarizaciji i nepovjerenju.

dodik

Dodiku se suprotstavlja sadašnji srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, umjereni srpski nacionalist koji je posljednjih godina stasao u političara otvorenog dogovoru i pragmatika s kojim se može sporazumjeti. Nema nikakve sumnje da bi međunarodna zajednica, koja od BiH sve upadljivije diže ruke i prepušta zemlju njezinoj sudbini, voljela vidjeti da bahati i nepredvidivi Dodik izgubi sadašnju apsolutnu moć u Republici Srpskoj, a onda i u BiH. No nemoguće je predvidjeti hoće li se to uistinu i dogoditi, ima li se na umu nepredvidivost i politička autodestruktivnost, kakvoj su skloni birači u Republici Srpskoj.

Neovisno o političkoj borbi i rezultatima izbora, čini se da je u BiH na djelu i dublji proces uznapredovale biračke rezignacije. Prema dosadašnjim ispitivanjima javnog mnijenja, na izbore bi moglo izaći manje od polovine birača, što za zemlju s tolikim političkim problemima, uvjerljivu najsiromašniju u Europi, ne bi smjelo biti logično. Ali, poslijeratne godine beznađa, otvorene političke pokvarenosti i bezdušnosti te neprestanog pothranjivanja mržnje ljudima su, u jednu riječ, smučile politiku. A sutrašnji izbori, ako je suditi po političkoj ponudi i uvijek istim »fotošopiranim« licima što se smiješe s plakata na ulicama devastiranih gradova, ne daju nikakvog razloga da birači povrate povjerenje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka