Prvo pojavljivanje u javnosti

Zatvor mu nije ‘pomogao’: Norveški masovni ubojica Breivik ušao u sudnicu s nacističkim pozdravom

Hina

Reuters

Reuters

Ekstremni desničar koji je ubio 77 osoba prvi put se pojavio u javnosti od suđenja 2012. za taj zločin. Tada je imao samo jednog posjetitelja, svoju majku, koja ga je došla zagrliti prije nego što je 2013. umrla od raka



Norveški masovni ubojica Anders Behring Breivik u utorak je podignuo desnu ruku u nacistički pozdrav u sudnici na prvom ročištu u procesu koji je počeo protiv države tužeći se da trpi »nehumane uvjete« u zatvoru.


Ekstremni desničar koji je ubio 77 osoba prvi put se pojavio u javnosti od suđenja 2012. za taj zločin. Tada je imao samo jednog posjetitelja, svoju majku, koja ga je došla zagrliti prije nego što je 2013. umrla od raka.


U crnome odijelu i kravati, 37-godišnji Breivik podignuo je desnu ruku u znak nacističkog pozdrava kada je ušao u sudnicu.




Suđenje će potrajati do petka u sportskoj dvorani zatvora Skien, jugozapadno od Osla u kojem Breivik izdržava kaznu, jer se suđenje u Oslu smatralo preosjetljivim.


Osoba koja je jednom napisala da su ljudska prava koncept »koji se koristi za iskorjenjivanje čitave civilizacije u ime tolerancije i raznolikosti« optužuje Norvešku da krši dvije klauzule Europske konvencije o ljudskim pravima: jednu koja zabranjuje »nehumane ili ponižavajuće kazne ili tretmane«, te drugu koja jamči »pravo na poštivanje njegova privatnog života i korespondencije«.


Breivikovi kontakti s vanjskim svijetom striktno se kontroliraju. Korespondenciju pomno pregledava zatvorska uprava a u rijetke posjete gotovo isključivo dolazi profesionalno osoblje i to iza staklenog zida.


Otkad je uhićen 22. srpnja 2011. nakon hladnokrvnog masovnog ubojstva, 37-godišnji ekstremist zatvoren je u režimu visoke sigurnosti, daleko od drugih zatvorenika.


»On želi kontakte s drugim ljudima«, rekao je novinarima njegov branitelj Oeystein Storrvik prije suđenja i objasnio da je njegov branjenik »pod velikim stresom«. Na početku je »jedna od njegovih glavnih aktivnosti bila učenje, ali je sada s tim prestao, a to je po meni znak da je izolacija štetna po njegovo psihičko zdravlje«.


Ured državnog odvjetnika navodi u spisima kako »nema dokaza da tužitelj ima tjelesnih ili mentalnih problema kao posljedice zatvorskih uvjeta«. Dodaje da su zatvorski uvjeti »uvelike sukladni onome što dopušta» Europska konvencija o ljudskim pravima.


Breivik je osuđen na 21 godinu zatvora, što je i maksimalna kazna u Norveškoj, za aktiviranje bombe u blizini sjedišta vlade u Oslu gdje je poginulo osam osoba, a potom za pucanje po skupu mladih na otoku Utoyi gdje je bilo još 69 žrtava.