Vladina objava da priprema zakon koji bi propisao posebna pravila za restrukturiranje tek nekolicine tvrtki, koje prijete cijelom gospodarstvu, ali bi se u praksi primjenjivao tek u jednoj – Agrokoru, Ivice Todorića, izazvao je jučer brojne kritike oporbe koja od Vlade očekuje da objavi sve detalje najavljenog zakona, a posebice tko bi financirao takve procese.

I dok u Hrvatskoj većina nedoumica oko krize u Agrokoru još uvijek nije riješena, a Vladina najava novih pravila konsolidacije samo za tu kompaniju dodatno povećava neizvjesnost, sudbinom te najveće hrvatske tvrtke pozabaviti će se čelnici nekih drugih zemlja – Srbije i Rusije.

Srbijanski premijer i kandidat za predsjednika te države Aleksandar Vučić čini se zna i kakav će biti rasplet krize u Agrokoru i nova vlasnička struktura u kompaniji. Vučić se sutra sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i najavljuje kako će s njime razgovarati i o stanju u Agrokoru, jer će ruska Sberbanka postati vlasnik 52 posto dionica Agrokora.

Nezadovoljna oporba

– Imamo sad još jednu temu. I Agrokor je tema, budući da ruska Sberbanka postaje vlasnik 52 posto Agrokora. Razgovarat ćemo kako ćemo sada raditi s njima, jer ta hrvatska kompanija ima brojne firme u Srbiji, kazao je Vučić za TV Pink, a prenosi portal b92.

Inače, Sberbanka je u više navrata ponavljala da nije zainteresirana za vlasnički udio u Agrokoru, ali su njezini čelni ljudi jasno rekli da žele kontrolu u upravljačkim strukturama, kako bi se kroz restrukturiranje pronašlo novog vlasnika. Postotak vlasništva od 52 posto koji spominje Vučić poklapa se s izračunom agencije Moody’s da ruske banke, Sberbanka i VTB drže 52 posto Agrokorovog duga, odnosno 87 posto bankarskih kredita.

I dok Vučić najavljuje razgovore s ruskim predsjednikom oko Agrokora, hrvatski oporbeni političari traže odgovore od Vlade i vlasnika Agrokora Ivice Todorića.

Tako je član Predsjedništva SDP-a i zastupnik u Hrvatskom saboru Siniša Hajdaš Dončić poručio da je njegovoj stranci model koji je predstavila potpredsjednica Vlade Martina Dalić neprihvatljiv, iako ih zanima da država ima aktivnu ulogu, ali ne kao dominantan vjerovnik, nego kao onaj koji štiti radnike, dobavljače i prava države. Dominantna uloga države, strahuje Hajdaš Dončić, mogla bi izazvati loš domino efekt u kojem bi zbog najave zakona vjerovnici počeli pritiskati i uništavati Agrokor.

– Nitko nije objasnio hoće li porezni obveznici plaćati likvidnost Agrokora. Pozivamo gospodina Todorića da javnosti objasni u kakvoj je situaciji Agrokor i kako misli riješiti problem i restrukturirati kompaniju, zatražio je Hajdaš Dončić.

Uloga države

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak Vladi je pak poručio da u Saboru neće proći ideja po kojoj bi država i Vlada imenovali upravu i upravljali Agrokorom, a građani Hrvatske vraćali dugove nastale u Agrokoru. Vlada bi, upozorava on, trebala odgovoriti na pitanje, je li razgovarala s kreditorima, obvezničarima, dobavljačima i partnerima o tome koja je njihova uloga u svemu, ali i je li se o novoj situaciji razgovaralo s Mostom.

Vladina najava nije najbolje sjela ni vodstvu Agrokora gdje smatraju da poruke kako će možda namještenik države preuzeti upravljanje tvrtkom nikako ne pomažu stabilizaciji stanja i dogovoru s investitorima koji bi trebali kompaniji osigurati kredit za likvidnost, a koji bi značio i stabilnost u plaćanju dobavljačima.

Iz Agrokora poručuju da se nastoje dogovoriti s investitorima i stabilizirati stanje u kompaniji upravo zbog radnika i dobavljača, pa su Vladine najave kako novim zakonom planira spašavati dobavljače od lošeg domino efekta nepotrebne. Napominju i to da su najveći dobavljači za Agrokorov Konzum, upravo tvrtke iz sustava Agrokora, poput Leda, Jamnice, Belja, PIK Vrbovca…

Sudski procesi

Naši izvori iz Vlade ističu da o zakonu kojeg planiraju donijeti nisu razgovarali s kreditorima Agrokora, pa tako ni s najvećim, Sberbankom, jer oni nemaju što odlučivati o hrvatskom zakonodavstvu, te da se nadaju da se zakon u slučaju Agrokora neće ni primijeniti.

– Zakon koji planiramo donijeti neće niti najmanje sprječavati Ivicu Todorića, niti bilo koga drugog povezanog s krizom u Agrokoru, da napravi ono što misli da treba napraviti. A, ako slučajno dođe do toga da se stvore predstečajni uvijeti, onda će on odrediti pravila igre koja bi vrijedila za predstečja velikih kompanija, kaže naš sugovornik iz Vlade.

Potpredsjednica Dalić je na konferenciji za novinare u petak spomenula da će se Vlada u izradi zakona koristiti između ostaloga i iskustvima Italije. Ta je država odredila posebna pravila samo za izvlačenje iz krize prehrambene kompanije Parmalat. No, situacija je u Italiji bila potpuno drukčija. Parmalat je sa svojih oko sedam milijardi eura prihoda činio tek 0,4 posto talijanskog gospodarstva, dok Agrokor s otprilike istim prihodom čini 15 posto hrvatskog gospodarstva. Vlada se uključila zato što je Parmalatu prijetio bankrot, prethodno je svoju obveznicu prodao stotinama tisuća građana, da bi se pokazalo da je ona bezvrijedna. Talijanska Vlade je reagirala zbog prevarenih građana, a ne utjecaja Parmalata na cijelo gospodarstvo i u kompaniji je nakon donošenja posebnog zakona imenovala svog upravitelja koji je nakon šest mjeseci izradio plan po kojem su banke i fondovi izgubili dio svojih ulaganja, na što su se žalili američki ulagači pa se se cijelo desetljeće razvalačili sudski procesi. Isto je bilo i s procesima za oko 40-ak odgovornih osoba u Parmalatu, među njima i vlasnik Calisto Tanzi, kojeg se teretilo za lažiranje izvješća i prvotno je dobio kaznu od 18 godina zatvora. Takav model podrazumijeva i da vjerovnici prihvate plan, po kojem gube dio potraživanja, ili tvrtka ide u bankrot.