Glasovanje u Strasbourgu

VELIK USPJEH Marija Pejčinović Burić izabrana za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe!

Hina

Foto D. Kovačević

Foto D. Kovačević

Njezin protukandidat bio je potpredsjednik belgijske vlade i ministar vanjskih i europskih poslova te ministar obrane Didier Reynders. Pejčinović Burić je dobila 159 glasova, dok je njezin protukandidat belgijski šef diplomacije Didier Reynders završio sa 105 glasova



NOVO 20.25 Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izabrana je u srijedu u Strasbourgu za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe. 


Zastupnici Parlamentarne skupštine VE odlučili su tajnim glasanjem da će Pejčinović Burić na dužnosti glavne tajnice naslijediti Thornbjorna Jaglanda kojem u listopadu istječe drugi mandat.  


Pejčinović Burić je dobila 159 glasova, dok je njezin protukandidat belgijski šef diplomacije Didier Reynders završio sa 105 glasova.




Pejčinovć Burić kandidirala se za glavnu tajnicu zajedno s Reyndersom, koji je s njom prije nekoliko mjeseci ušao u uži izbor, bivšim litavskim premijerom Andriusom Kubiliusom i bivšom grčkom ministricom vanjskih poslova Dorom Bakojanis.


Parlamentarna skupština Vijeća Europe sastoji se od 324 zastupnika nacionalnih parlamenata iz 47 država članica.


Premijer Andrej Plenković je u srijedu ujutro u emisiji “A sada Vlada” kazao da je Hrvatska obavila dobar posao oko lobiranja za Pejčinović Burić. Istaknuo je da je Hrvatska dobar dojam ostavila i tijekom šest mjeseci predsjedanja tom organizacijom prošle godine. 

“Naši prioriteti, zalaganja i sve što smo učinili bilo je izrazito dobro prihvaćeno i mislim da smo tu stekli imidž zemlje koja može dati doprinos”, rekao je premijer. 


Hrvatska ministrica ovime je postala druga žena u povijesti na čelu te organizacije i prva osoba općenito iz srednje i jugoistočne Europe na toj dužnosti. 


Vijeće Europe je međunarodna organizacija sa sjedištem u Strasbourgu čija je zadaća održavanje vladavine prava, demokracije i ljudskih prava u Europi. Osnovana je 1949. godine, a danas ima 47 država članica, cijelu Europu osim Bjelorusije i Kosova, te Rusiju, Tursku i države Kavkaza. 


Hrvatska se organizaciji pridružila 1996., a stupanje na dužnost nove glavne tajnice predviđeno je 15. listopada ove godine. 


20.15 Nova TV potvrdila je da je ministrica Marija Pejčinović Burić izabrana za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe.


Marija Pejčinović Burić izabrana je za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe, neslužbena je informacija iz Strasbourga. Njezin protukandidat bio je potpredsjednik belgijske vlade i ministar vanjskih i europskih poslova te ministar obrane Didier Reynders, javlja Jutarnji.


Jutarnji također doznaje da je rezultat glasovanja bio otprilike 150-100 za hrvatsku ministricu.


Što radi glavni tajnik Vijeća?


Za razliku od Europske unije, VE ne može donositi zakone no može ojačati međunarodnu suradnju i sporazume oko bitnih pitanja povezanih s ljudskim pravima. Vijeće Europe ne treba miješati s Europskim vijećem što je tijelo EU koje čine šefovi država i vlada zemalja članica, njih 28.


Glavni tajnik Vijeća, koji vodi Parlamentarnu skupštinu i cjelokupnu organizaciju, odgovoran je za strateški odabir radnih programa i proračuna Vijeća Europe. Osnovana je 1949. godine, a danas ima 47 država članica, cijelu Europu osim Bjelorusije i Kosova, te Rusiju, Tursku i države Kavkaza.


Hrvatska se organizaciji pridružila 1996. i to je bio korak u procesu pristupanja euroatlantskim integracijama. U NATO smo ušli 2009. godine, a u EU 2013.


Glavni cilj Vijeća Europe je jačanje suradnje i jedinstva na europskom kontinentu, promicanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava. Uz ova tri ključna stupa koja predstavljaju temeljne vrijednosti Organizacije, Vijeće Europe bavi se i nizom specifičnih društvenih tema kao što su socijalna isključenost, rasna, nacionalna i druga netrpeljivost, trgovina ljudima, nasilje nad ženama, prava djece, bioetika, terorizam, zaštita kulturne i prirodne baštine te drugi suvremeni izazovi europskih društava. Trenutno je Vijeće Europe posebno angažirano u borbi protiv svih oblika netolerancije i diskriminacije pod geslom “živjeti zajedno u Europi 21. stoljeća“, pri čemu osobitu pažnju pridodaje zaštiti ljudskih prava osjetljivih društvenih skupina poput Roma, izbjeglica, migranta i LGBT osoba.


Najveći doseg Vijeća Europe ogleda se u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950. godine, i koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava sa sjedišteem u Strasbourgu gdje i sjedište Vijeća Europe.