"Razmjeri globalne nejednakosti jednostavno su zaprepašćujući i unatoč tome što odgovarajuća pitanja postaju sve važnija tema u svjetskim razmjerima, jaz između bogatih i ostatka svijeta naglo se produbljuje", kazala je izvršna direktorica Oxfama Winnie Byanyima.
LONDON – Bogatstvo najbogatijih jedan posto svjetskog stanovništva premašit će u 2016. ono ostalih 99 posto, izračunala je uoči neformalnog skupa u Davosu britanska neprofitna udruga Oxfam.
“Razmjeri globalne nejednakosti jednostavno su zaprepašćujući i unatoč tome što odgovarajuća pitanja postaju sve važnija tema u svjetskim razmjerima, jaz između bogatih i ostatka svijeta naglo se produbljuje”, kazala je izvršna direktorica Oxfama Winnie Byanyima.
Udio najbogatijih jedan posto stanovništva u ukupnom svjetskom bogatstvu poskočio je sa 44 posto u 2009. na 48 posto u 2014., navodi ta organizacija u izvješću objavljenom u ponedjeljak.
Do 2016. udio najbogatijih premašit će 50 posto, izračunali su.
Od preostalih 52 posto svjetskog bogatstva, gotovo je sve – odnosno čak 46 posto – u rukama ostalih 20 posto najbogatije svjetske populacije. Time preostalih 80 posto svjetskog stanovništva ostaje samo 5,5 posto bogatstva, odnosno u prosjeku 3.851 dolara po odrasloj osobi, navodi se u izvješću.
Byanyima je ujedno supredsjedateljica Svjetskog gospodarskog foruma čije redovno godišnje okupljanje u švicarskom Davosu počinje u srijedu i traje do subote. Uoči okupljanja u luksuznom švicarskom zimovalištu pozvala je čelnike da krenu u bitku protiv “prikrivenih interesa koji stoje na putu pravednijem i prosperitetnijem svijetu”.
Iz Oxfama pozivaju države da suzbijaju poreznu evaziju, poboljšavaju kvalitetu javnih usluga, fokusiraju oporezivanje na kapital a ne na rad i da, između ostalog, uvedu institut minimalnih plaća kako bi osigurali pravedniju distribuciju bogatstva.
Na ovogodišnjem okupljanju u Davosu očekuje se rekordan broj sudionika, uključujući više od 300 šefova država i vlada, a sve izraženija nejednakost bit će među glavnim temama raspravo, zajedno s globalnim krizama poput terorističkih prijetnji u Europi i napetosti u odnosima s Rusijom.
