Najveći udio žena u upravnim tijelima trgovačkih društava bilježi se u Latviji (31,3 posto), a potom s udjelom od 30,4 posto slijedi Francuska, dok je u Finskoj udio žena u upravljačim tijelima 28,6 posto
Prosječan udio žena u upravljačkim tijelima najvećih poduzeća koja kotiraju na burzama u Europi popeo se na 18,6 posto u travnju ove godine, pokazuju najnoviji podaci Europske komisije.
Iz toga proizlazi da je u šestomjesečnom razdoblju, odnosno od listopada prošle godine do travnja ove godine, udio žena u upravljačkim odborima kompanija porastao za gotovo jedan postotni bod, dok je od listopada 2010. godine taj udio porastao za 6,7 postotnih bodova. Europska komisija još je 2012. predložila zakon s ciljem poboljšanja ravnopravnosti spolova u upravnim odborima europskih kompanija. Europski parlament u studenom prošle godine podržao je taj zakonski prijedlog, a sada se o njemu raspravalja unutar Vijeća Europe. Zakon će se primnjenivati nakon što o njemu dogovor postignu Komisija, Parlament i Vijeće. Cilj je zakonskog prijedloga da se udio žena u upravljačkim tijelima trgovačkih društava koja kotiraju na burzi poveća do razine od 40 posto.
Prema u srijedu objavljenim podacima, najveći udio žena u upravnim tijelima trgovačkih društava bilježi se u Latviji (31,3 posto), a potom s udjelom od 30,4 posto slijedi Francuska, dok je u Finskoj udio žena u upravljačim tijelima 28,6 posto. Latvija, Francuska, Finska, Švedska i Nizozemska pritom su države u kojima žene u upravljačim tijelima zauzimaju barem četvrtinu pozicija. U Hrvatskoj prema posljednjim podacima Europske komisije udio žena u upravljačim tijelima trgovačkih društava koja su izlistana na burzama iznosi 15,3 posto. Kada se taj podatak usporedi s listopadom 2010. godine evidentno je da je udio žena u upravljačim tijelima domaćih kompanija pao 0,3 postotna boda.
Hrvatska je tako jedna od pet člnanica Unije u kojima je udio žena u upravljačim tijelima u zadnje tri i pol godine pao. Najveći rast udjela žena u upravljačkim tijelima, pak, zabilježen je u Francuskoj (18,1 postotni bod), Italiji (14,1 postotni bod), Sloveniji (13,5 postotnih bodova), Nizozemskoj (10,1 postotni bod), dok je u Velikoj Britaniji i Njemačkoj zabilježen rast nešto viši od devet postotnih bodova. Najveće smanjenje, od gotovo 10 postonih bodova bilježi Rumunjska.
