Američki arhitekt

U 102. godini života preminuo projektant znamenite staklene piramide u Louvreu

Hina

Reuters

Reuters



Američki arhitekt kineskog podrijetla I.M. Pei umro je u 102. godini, objavio je u četvrtak New York Times, a njegov moderni dizajn i visokoprofilni projekti, poput staklene piramide pariškog muzeja Louvre, učinili su ga jednim od najpoznatijih i najplodonosnijih arhitekata 20. stoljeća.


Ieoh Ming Pei, sin istaknutog bankara u Kini, napustio je svoju domovinu 1935. godine, preseljenjem u Sjedinjene Države studirao je arhitekturu na Massachusetts Institute of Technology i Sveučilištu Harvard, a 1955. u New Yorku osniva svoju tvrtku.


Muzeji, općinske zgrade, hoteli, škole i drugi objekti koje je Pei projektirao širom svijeta pokazuju preciznu geometriju i apstraktnu kvalitetu, uz poštovanje prema svjetlu, uglavnom uz korištenje kamena, betona, čelika i stakla, piše Reuters.




Obnova pariškog muzeja Louvre, čiji dijelovi datiraju iz 12. stoljeća, pokazao se kao najkontroverzniji Peiov rad, a za taj posao angažirao ga je francuski predsjednik Francois Mitterrand. Pei je tako na ulazu u taj poznati muzej projektirao staklenu piramidu, s tri manja piramide u blizini, što je predstavljalo upečatljiv kontrast postojećim objektima Louvrea u klasičnom francuskom stilu.


To je izazvalo ljutnju mnogih Francuza, neki su tamošnji mediji takvo rješenje opisali i kako »dodatak Disneylandu«, dok je i sam Pei priznao da je Louvre nesumnjivo njegov najteži posao u karijeri.


Pei je i u nekim ostalim značajnim radovima koristio motiv staklene piramide, pa ju je tako dizajnirao i na ulazu u Kuću slavnih rock and rolla u Clevelandu.


Ostali značajni radovi uključuju i projektiranje knjižnice John F. Kennedy u Dorchesteru u Bostonu, Nacionalni centar za atmosferska istraživanja u Boulderu u američkoj saveznoj državi Colorado, istočno krilo Nacionalne umjetničke galerije u Washingtonu te gradske vijećnice u Dallasu, piše Reuters.


Pei je 1983. osvojio međunarodnu nagradu za arhitekturu Pritzker, a osvojenih 100 tisuća dolara iskoristio je za pokretanje programa za kineske arhitekte koji žele studirati u SAD-u.