Birajmo što gledamo

Televiziju na pametnim telefonima gledaju već djeca u dobi od četiri do šest godina

Siniša Pavić

Foto: Robert Belosevic/PIXSELL

Foto: Robert Belosevic/PIXSELL

Jako smo zadovoljni rezultatima naše kampanje jer roditelji s povećanom pažnjom pristupaju medijskom odrastanju djece, kaže Robert Tomljenović



ZAGREB Prije malo više od godinu dana Agencija za elektroničke medije i UNICEF pokrenuli su kampanju »Birajmo što gledamo«, vjerujući da će podizanje svijesti o važnosti medijske pismenosti, uz uvođenje nove regulative, pomoći zaštititi djecu i pridonijeti kvalitetnijem zajedničkom praćenju medijskih sadržaja. Rezultati ponovljenog istraživanja o medijima i djeci ukazuju na pozitivne promjene u zaštiti djece od štetnih sadržaja na televiziji. Jer, sve je manje djece pred TV ekranom bez nadzora.


Istraživanje o navikama gledanja televizije kod djece u Hrvatskoj, koje je u studenome ponovila agencija Ipsos Puls nakon provedbe kampanje o medijskoj pismenosti, ukazuje na promjene u tome kako djeca i roditelji gledaju televiziju. Većina djece televizijski program prati u društvu obitelji, a svega 11 posto njih pred ekranom je samo. Prije dvije godine svako treće dijete program je pratilo bez nadzora odrasle osobe.


Gotovo svi roditelji, njih 93 posto, prepoznaju oznake za dobnu primjerenost sadržaja na televiziji i znaju čemu one služe. Prilikom odlučivanja o tome što dijete smije gledati, roditeljima je najvažnija primjerenost sadržaja, a 67 posto roditelja kampanju o medijskoj pismenosti smatra korisnom.





Iskustva drugih zemalja pokazala su da su edukacija i podizanje razine medijske pismenosti najbolji način da zaštitimo djecu od potencijalno štetnih medijskih sadržaja. U tu svrhu od pomoći će zasigurno biti i portal medijskapismenost.hr te nedavno predstavljene Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija AEM-a.



– Bez medijske pismenosti i kritičkog promišljanja teško je i djeci i roditeljima ploviti raznovrsnim medijskim sadržajima koji se nude kroz brojne nove platforme i društvene mreže. Stoga smo jako zadovoljniji rezultatima naše kampanje i istraživanja koje ukazuje da roditelji s povećanom pažnjom pristupaju medijskom odrastanju svoje djece – kazuje član Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.


Da mediji ulaze u živote djece u sve većoj mjeri te da je zato važno da razumijemo kako oni funkcioniraju i kada obogaćuju dječji razvoj, a kada mu štete, ne dvoji ni Valentina Otmačić, predstojnica ureda UNICEF-a u Hrvatskoj.– Rezultati ovog istraživanja ukazuju da smo počeli mijenjati stvari nabolje, ali i da imamo veliku odgovornost nastaviti raditi na osnaživanju roditelja i djece u području medijske pismenosti – ističe Otmačić.

Prema procjeni roditelja, 57 posto djece pred televizorom provodi od jednog do tri sata na dan, više nego u igri s prijateljima i učenju. Iako roditelji procjenjuju da su najmlađa djeca pred televizorom najviše ujutro, a starija navečer, podaci o gledanosti pokazuju da djeca televiziju najviše gledaju u večernjim satima, i to između 21 i 22 sata. Gledanje televizije u padu je kod djece starije od 13 godina, a već u dobnoj skupini djece od četvrte do šeste godine u porastu je gledanje televizijskog sadržaja na pametnim telefonima.