Izbjeglička kriza

Švedska, Finska, Nizozemska žele vratiti migrante, nova utapanja u Sredozemnom moru

Hina

Reuters

Reuters

Švedska i Finska, koje se bore sa sve većim napetostima povezanim s migracijskom krizom, žele vratiti više desetaka tisuća tražitelja azila kojima su molbe odbijene, dok Europa pokušava ublažiti pritisak na svojim vanjskih granicama.

STOCKHOLM Švedska i Finska, koje se bore sa sve većim napetostima povezanim s migracijskom krizom, žele vratiti više desetaka tisuća tražitelja azila kojima su molbe odbijene, dok Europa pokušava ublažiti pritisak na svojim vanjskih granicama.Nizozemska, trenutačna predsjedavajuća Europskom unijom, planira vratiti u Tursku migrante koji su nedavno stigli u Grčku, u zamjenu za prihvat 250.000 izbjeglica smještenih u Turskoj.

Tisuće migranata i dalje pristižu bježeći od sukoba u Siriji i Iraku i siromaštva. Tijela 24 migranata, od kojih je 10 djece, u četvrtak ujutro su pronašle grčke vlasti na pučini otoka Samos u Egejskom moru, a 6 tijela je pronašla talijanska mornarica u gumenom čamcu koji je potonuo kod libijske obale.


Prema švedskom ministru vanjskih poslova Andersu Ygemanu, između 60.000 i 80.000 potražitelja azila registriranih prošle godine će biti odbijene molbe i oni će biti vraćeni, tj. svaki drugi tražitelj. »Morat ćemo koristiti više čarter zrakoplova«, naglasio je.


Finska je navela u četvrtak da računa s izbacivanjem između 20.000 i 32.000 tražitelja azila koji su stigli prošle godine, sukladno uobičajenoj stopi odbacivanja od 65 posto, prema šefici ureda ministra unutrašnjih poslova Paivi Nerg.




Dva čarter zrakoplova su već rezervirana za prijevoz iračkih migranata sljedećih mjeseci, rekla je Nerg.


Procedure su u skladu s pravosuđem Europskog suda za ljudska prava (ECHR) koji zabranjuje kolektivna izbacivanja migranata.


»Moramo se što bolje pobrinuti za one koji mogu ostati, ali oni koji dobiju negativan odgovor moraju otići«, rekao je švedski premijer Stefan Loefven. Od oko 58.800 predmeta koje je prošle godine razmotrio Švedski ued za migracije, prihvaćeno je 55 posto.


Ukoliko će brojni Iračani i Afganistanci biti vraćeni u zemlje ulaska u EU, često Grčku i Italiju, to nije lako primjenjivo i Bruxelles pokušava revidirati tu uredbu.


»Oni kojima je odbijen azil moraju biti vraćeni, ali prema najkorektnijim i najhumanijim procedurama, uz poštivanje njihovih prava«, rekao je visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice Filippo Grandi.


U Nizozemskoj je šef laburističke stranke PvdA Diederick Samsom rekao za dnevni list De Volkskrant da se od prosinca razmatra plan vraćanja posljednjih migranata koji su potajno ušli u Grčku u zamjenu za prihvat 250.000 izbjeglica koji su ostali u Turskoj.


Više od milijun migrantata, od kojih veliki broj Sirijaca koji bježe pred ratom u zemlji, ušlo je u Europu 2015. izazvavši najveću migracijsku krizu na kontinentu nakon Drugog svjetskog rata.


U siječnju ih je stiglo 52. 868 od kojih 50. 668 u Grčku, prema podacima UNHCR-a.