Nakon današnjeg sastanka najviših političkih dužnosnika savjetnik predsjednika Srbije Marko Đurić naveo je da se situacija u svezi s predstojećim dijalogom u belgijskoj prijestolnici ocjenjuje “dramatičnom kao pred Dayton i Rambouillet ”, kao i da će se zemlja i građani “suočiti s teškim posljedicama bez obzira kakav bude ishod pregovora u Bruxellesu”
BEOGRAD Zbog “dramatično teškog trenutka” srbijanski državni vrh neprekidno će zasjedati do naredne runde pregovora o Kosovu 2. travnja u Beuxellesu.
Nakon današnjeg sastanka najviših političkih dužnosnika savjetnik predsjednika Srbije Marko Đurić naveo je da se situacija u svezi s predstojećim dijalogom u belgijskoj prijestolnici ocjenjuje “dramatičnom kao pred Dayton i Rambouillet ”, kao i da će se zemlja i građani “suočiti s teškim posljedicama bez obzira kakav bude ishod pregovora u Bruxellesu”.
Na upit što točno podrazumjevaju ovakve ocjene, Đurić je objasnio da se Srbija nalazi pred izborom između dva vrlo teška puta: “Jedan put je prihvaćanje rješenja koja nisu idealna i koja su vrlo teška za cjelu Srbiju, a drugi je put u kojemu mi, zbog toga što druga strana nije bila spremna na kompromis, nismo u poziciji prihvatiti ono o čemu se razgovara”, objasnio je Đurić.
S obzirom da još nije poznato tko će sve biti u srpskog delegaciji narednog utorka, on je rekao kako će “politička odgovornost biti podjeljena između svih činilaca” a imena pregovarača iz Beograda bit će poznata tek u ponedjeljak 1. travnja.
Podsjetimo, potpredsjednik srbijanske Vlade Aleksandar Vučić dobio je pisani poziv od visoke predstavnice EU Chatrine Ashton da sudjeluje u razgovorima, a u Predsjedništvo Srbije je stigao isti poziv od SAD-a.
Zbog neodlučnosti da se pridruži delegaciji neki oporbeni političari ocjenjuju da Vučić nije spreman podijeliti odgovornost za rješenje koje se od Beograda traži za sjever Kosova strahujući za svoj politički rejting.
Prema saznanjima B92, Vučić je nakon poziva Ashtonove, zatražio da sastanku u Bruxellesu nazoči i neko od ministara vanjskih poslova najutjecajnijih zemalja EU, poput šefova diplomacije Njemačke ili Velike Britanije, koji bi bili dodatni jamci i podrška u cilju postizanja dogovora.
